Intervjui

  • Svježina u starom kontekstu

    Intervju: Petra Valentić, plesačica, nova predsjednica Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS

    Piše: Sanja Petrovski
    Postojanje UPUH-a i UPPU PULS može samo pridonijeti njegovanju različitosti i uvažavanju različitih modusa rada. Pritom treba aktivno komunicirati i pronalaziti načine na koji svi zajedno artikuliramo naše potrebe, a to je daljnja profesionalizacija i omogućavanje zdravih uvjeta za razvoj plesne umjetnosti u Hrvatskoj. Nadamo se da svojim entuzijazmom te dosadašnjim radom i iskustvom u plesu možemo pridonijeti daljnjem razvoju uvjeta rada u plesnoj umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi plesni festival u Lovranu

    Intervju: Senka Baruška, plesna umjetnica i pedagoginja

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Koreografiju i dalje doživljavam kao moj daleki san. Naime nisam nikad dobila pristojan financijski iznos za profesionalnu produkciju u Rijeci, okolici ili uopće u Hrvatskoj. Pitam se hoću li ikad ostvariti taj san. Stoga sam posvetila život stvaranju plesnih mogućnosti za neke buduće plesne umjetnike i gledatelje što uključuje razne manifestacije, rad za povećanja prava plesača, otvaranje plesnih odjela unutar glazbenih škola u Istri, održavanje plesnih radionica gdje se prije nisu održavale ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rekonstrukcija klasika

    Intervju: Vladimir Malahov, baletni umjetnik (uoči premijere Labuđeg jezera u HNK-u u Zagrebu)

    Tijekom karijere otplesao sam 24 razne verzije Labuđeg jezera, i sve su se oslanjale na Leva Ivanova i Mariusa Petipaa, pa tako i moja. Vjerojatno je i velik broj otplesanih predstava također utjecao na mene a opet, posve je normalno je da svaki koreograf napravi i nešto svoje. Nikada ne kažem da sam koreograf, ja rekonstruiram stare materijale. Neke sam dijelove napravio oslanjajući se na stare majstore, puno toga sam dodao, a nekim ulogama otvorio više prostora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ples – Ad libitum (1)

    Intervju: Tihana Škrinjarić, plesna umjetnica

    Život sam živjela, išla za svojim ljubavima, interesima i svime što me poticalo. Nisam radila ništa borbeno. Sve je to donio život. Neke stvari su se odvijale drukčije nego što bi to čovjek ikada mogao isplanirati. Privatan život utjecao je na umjetnički. Cijeli život sam se rasipavala od posla. Kada koreografiram, ne primjećujem ništa… Sjećam se koreografije Prstena 1977. koju je na kraju plesalo šesnaest plesača. Studio za suvremeni ples je tada bio brojan ansambl ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ples – Ad libitum (2)

    Intervju: Tihana Škrinjarić, plesna umjetnica

    U životu ima toliko puno stvari. Sve te godine uronila sam u ples, nisam vidjela niti lijevo, niti desno. Tek sada sužavam svoj odabir ali zato ga sadržajno produbljujem. Napokon imam vremena za jogu, jezike, kino, kazalište i za čitanje. Ne žalim ni za čime, u životu uvijek biraš prioritete. Bila sam neuredna u skupljanju svojih vlastitih materijala, vodeći se konstatacijom: koga bi to uopće moglo više zanimati. Nisam nikada mislila da će to što radim nekome biti važno ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad je sve naopako

    Intervju: Marija Šćekić, plesna umjetnica

    Piše: Sanja Petrovski
    Vertikalni ples je plesna umjetnost u kojoj se tijelo plesača nalazi u okomici na neku okomitu površinu (stijena, zid) i u konstantnoj je suspenziji. Sve fizikalne zakonitosti koje vrijede u kazalištu ovdje ne znače ama baš ništa. Doslovno, sve je naopako i to volim. Ples je harmonija pokreta tijela u prostoru i vremenu a ima li veće harmonije od ove koja se odvija u prirodi? Mislim da ne. Odavno sam spoznala da me privlači samo ono što je prirodno, netaknuto, iskreno, izvorno i autohtono ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najveća dramatika je neiskaziva riječima

    Intervju: Marina Petković Liker, redateljica

    Piše: Jelena Mihelčić
    Plesačko ili glumačko tijelo ima svoju osobnost, unutarnji svijet koji reagira na vanjski, na kontakte i odnose, i te reakcije su više ili manje apstraktne, ali su uvijek svjesne da izražavaju nešto što se događa zbog prisustva njih i gledatelja u istom prostoru i vremenu i s temom koja se osjeća, dijeli ili promišlja. Kombinacija različitih izvođača odnosno scensko susretanje glumaca, plesača, glazbenika, pridonosi realizaciji onoga što me na izvedbenoj razini najviše zanima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Budućnost je u plesnoj mreži

    Rajko Pavlić, plesni umjetnik i pokretač i voditelj projekta Plesna mreža Hrvatske

    Mnogi možda od Mreže očekuju puno, ali moramo svi biti spremni prihvatiti činjenicu da sve predstave ne mogu ući u Mrežu i da svi nećemo plesati istim intenzitetom i količinom. Egalitarizam neće pridonijeti razvoju plesne umjetnosti, nego samo kriterij kvalitete. Tog se svi bojimo i ne želimo prihvatiti činjenicu da je netko bolji od nas. No, još uvijek postoje drugi oblici distribucije gdje svatko može dokazati svoju kvalitetu. Mreža je samo jedan od njih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zagreb je opor, direktan i šarmantan

    Intervju: David Hernandez, plesni umjetnik

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Htio sam da The Devil’s Garden bude mjesto, da početak kazališnog iskustva bude polagano otvaranje prozora u to mjesto ili kao da slučajno naiđete na to čudno mjesto. Tako vidite taj polagani izlazak sunca u kojem postupno otkrivate mjesto i ono što se tamo događa. Volim filmske slike tako razumijem analogiju s pokretom kamere. Uvijek razmišljam kako se pogled gledatelja nosi s onim što izlažem i pokušavam ga voditi na različite načine bez da diktiram previše ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ples u zraku i nakon pedesete

    Intervju: Tina Carter, umjetnica, akrobatkinja u zraku i znanstvenica

    Komedija sjajno obrađuje ozbiljne teme na lak način. Dok sam se penjala po užetu, pretvarala sam se da ću pasti, klecala su mi koljena, tresle su mi se noge i stalno sam ponavljala kako sam umorna. Mnogi su gledatelji kimali glavom jer su osjetili prepoznavanje. Shvatila sam da, ako toj temi ne pristupim duhovito, postat ću vrlo depresivna i plačljiva. Život je prekratak i želim se smijati. Jedino s pomoću humora mogu govoriti o toj temi ...pročitajte cijeli tekst...
  • ZPC-u treba model javno-civilnog partnerstva

    Intervju: Ana Kreitmeyer, plesna umjetnica, predsjednica Udruge plesnih umjetnika Hrvatske

    Piše: Jelena Mihelčić
    Gradska uprava smatra da je pripojenje ZKM-u najbolje rješenje, ali jedino dugoročno, najbolje i održivo rješenje je osnivanje samostalne ustanove te sustavno povećanje programskih sredstava sukladno rastu i potrebama plesne zajednice. Jedino to može jamčiti opstanak suvremene plesne umjetnosti i u budućnosti njezin razvoj i jačanje. Plesna umjetnost zaslužuje svoju ustanovu kao i svaka druga umjetnička grana u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Upoznajte svoju povijest

    Intervju: Stephen Petronio, plesni umjetnik

    Iako često radim vrlo zahtjevne pokrete, ne zanimaju me savršeni plesači koji ne misle svojom glavom. Važno mi je da plesač nema straha istraživati, da se ne boji ispasti smiješan. Trebaju mi kreativni plesači kojima zadajem problem, a zajedno ga istražujemo, oni mi nude mnogo mogućnosti i tako zajedno dolazimo do najboljeg rješenja. Moram priznati da sam zahtjevan koreograf jer od plesača tražim potpunu i neupitnu posvećenost pri utjelovljenju pojedine ideje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osjećam izazov i odgovornost

    Intervju: Martina Nevistić, plesna umjetnica, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra

    Piše: Jelena Mihelčić
    Svrha novog organizacijskog ustroja je ostvarenje programske autonomnosti ZPC-a, koji je isključivo namijenjen za suvremeni ples. ZKM upravlja zgradom, to znači da će se plaćanje troškova hladnog pogona, materijalnih troškova i plaće zaposlenih, koji će biti isključivo odabrani za rad u ZPC-u, realizirati preko ZKM-a. Vjerujem da će taj mehanizam profunkcionirati, vidljivost ojačati i da će idući logičan korak biti transformacija u samostalnu javnu ustanovu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajna samozatajna pedagoginja

    Intervju: Ivančica Janković, plesna pedagoginja

    Piše: Maja Đurinović
    Što se više bavim Labanovim učenjem to više zaključujem da je njegov analitički pristup pokretu u svojoj sveobuhvatnosti od neprocjenjive vrijednosti jer je primjenjiv i danas u svakom području ljudskog izraza uopće. Omogućuje sjajno profiliranje u spektru naglašeno svjesnog pristupa osobnom i općem prostoru, omogućuje svjesno uranjanje u unutarnja stanja što rezultira izbrušenim kvalitetama pokreta i izražajnosti uopće te potiče na svjesni odnos prema sebi i drugome ...pročitajte cijeli tekst...
  • Periskop na riječkoj sceni

    Intervju: Ivana Kalc, plesna autorica, izvođačica i edukatorica

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Odaziv publike na festival Periskop bio je dobar i iznimno smo zadovoljni. Osim naše publike, dakle ljudi koji inače prate suvremeni ples, dobili smo određeni broj gledatelja koji su se prvi put našli na ovakvom tipu programa. Najviše publike ipak i dalje dovode sami umjetnici, a onda je sjajna stvar kad se publike izmiješaju. Čini mi se da je najbolja reklama usmena preporuka, jer iako smo orijentirani na društvene mreže, ljudski faktor ipak je najučinkovitiji....pročitajte cijeli tekst...
  • Želim stvarati svoje radove

    Intervju: Vesna Mačković, plesna umjetnica

    Moji su radovi introspektivni. Kad bih radila na nekom dramskom tekstu, on bi uvijek morao biti isprepleten sa mnom jer svemu pristupam vrlo poetski, a poezija se ne može uokviriti i isplanirati. Tako je i predstava Pod staklenim zvonom potpuno autobiografska. Svjetlosni zid odvaja me od publike i mi se ne uspijevamo susresti ni spojiti, ali ja čujem i vidim njihov svijet putem televizijskih slika i radijskih tonova, a ona čuje zvukove mog unutarnjeg svijeta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Daleko od Zapada

    Intervju: Marijan Molnar, fotograf i performer

    U aukciji Contemporary East (Suvremeni Istok) koju je u lipnju organizirala jedna od najuglednijih svjetskih aukcijskih kuća, londonski Sotheby's, sudjelovao sam sasvim slučajno, bez nekog očekivanja ali sa znatiželjom. Posljedice su bile sasvim neznatne i nemaju neki utjecaj na moj rad i njegovu prezentaciju. Taj događaj pokazuje koliko smo daleko od zapadnog svijeta umjetnosti što samo po sebi i nije ništa loše, ali je simptomatično ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nezavisna scena je zapravo vrlo zavisna

    Intervju: Sanja Petrovski, plesna umjetnica

    Nekad sam bila uglavnom plesačica, zatim češće koreografkinja, sad sam uglavnom producentica. No, biti koreograf – to je divno. Divno je pokretom iskazati kreativnost koju imate u sebi. Imam nepresušno more ideja koje često ne mogu ostvariti jer nemam gdje ili nemam s kim ili se potrošim dok ne dođem do samog cilja. Puno puta mi se znalo dogoditi da nešto zamislim na jedan način, ali do ostvarenja nastane nešto sasvim drugo. Svaki put krećem iznova i svaki put je nešto novo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povećanje ulaganja donosi i povećanje kvalitete

    Intervju: Balazs Baranyai, ravnatelj Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

    Riječki Balet vidim kao neoklasičan. Svakako želim nastaviti širiti repertoar tj. uz neoklasična prezentirati i klasična i moderna djela. Time bi i dalje privlačili široku publiku, a plesačima omogućili da razvijaju svoju profesionalnu svestranost u tehničkom i izražajnom smislu. Vrlo dobro poznajem neke od najpoznatijih koreografa današnjice. Ukoliko zbilja budemo u mogućnosti pozvati sve njih, čekaju nas četiri predivne i raznobojne sezone ...pročitajte cijeli tekst...
  • Permakultura gledanja

    Intervju: Sonja Pregrad i Nives Sertić, autorice predstave Ja gledam tebe dok ti gledaš mene, dok publika gleda tebe koja gledaš nju dok pokušavamo razjasniti taj odnos i kako je on u vezi sa sjemenkom u kojoj se zrcali svemir i Ana Letunić, suradnica na predstavi

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Započele smo istraživanjem o konceptualnom odnosu dvaju medija, o mediju ispred medija, no ubrzo je rad postao o poetici i politici odnosa jer postavljamo pitanje kako jedna vidi ono što je drugoj važno. To nam je postalo ključno: kako vidimo jedni druge i kako se nosimo s time što vidimo
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svi su ljudi plesači

    Intervju: Tamara Curić, plesačica, koreografkinja, voditeljica Plesnog centra Tala i festivala Platforma HR

    Prekrasno je što se svake godine u projekt Go Out and Dance uključi neki novi grad. Ove godine pridružuje nam se Gospić. Pleše se u Požegi, Rijeci, Rovinju, Svetoj Nedelji, Varaždinu, Karlovcu, Zadru, Splitu i na Pagu. To je prekrasno! U svim tim spomenutim gradovima građane će u 18 sati dočekati plesna skulptura. To nam je zajednički projekt u svim gradovima kojim ćemo se na simboličan način povezati i poslati energetsku poruku ljudima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Želim obnoviti život u zajedništvu

    Intervju: Seppe Baeyens, koreograf

    Već me dvije godine zaokuplja ideja kako publika i gledatelji mogu biti zajedno u plesnoj predstavi. Ne sviđa mi se distanca između publike i predstave i istražujem kako mogu premostiti taj jaz. Zanima me kako publika i gledatelji mogu bar na sat vremena postati zajednica. Zbog toga se svi nalazimo u krugu, jer je vrlo demokratičan. Gledatelji ne znaju tko je izvođač, a tko je dio publike. S onima koji žele, izvođači ulaze u interaktivan odnos, oni koji to ne žele, ne moraju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Festival bez zalutalih

    Intervju: Aja Jung, umjetnička ravnateljica Beogradskog festivala igre

    Od početka smo na Beogradski festival igre nastojali dovesti iz svijeta ono što je najatraktivnije, što puni blagajne u Londonu, Parizu, New Yorku, što se prodaje jer je dobro, pravo koreografsko ime, kvalitetnu produkciju, nešto s umjetničkom porukom. Kad sam počinjala s BFI-om, jedan od najboljih savjeta čula sam od Giorgosa Loukosa koji mi je rekao: „Nikad nemoj upasti u zamku pravljenja festivala po vlastitom ukusu.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neprekidan proces učenja

    Intervju: Raffaella Renzi, talijanska baletna umjetnica

    Piše: Mihaela Devald
    Kroz svoju baletnu karijeru dobro sam upoznala različite koreografe i njihov način rada i naučila sam se s time nositi. Sada je ta pozicija donekle drukčija, pogotovo ukoliko ste stalni baletni majstor nekog ansambla, zato što ste vi prva osoba kojoj će se plesači obratiti kada imaju nekakvih problema ili su nezadovoljni, tako da su to situacije koje također morate naučiti rješavati. U svakom slučaju, o koreografu i njegovoj osobnosti ovisi hoće li poslušati moju preporuku ili sugestiju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tijelo u zraku

    Intervju: Nikolina Komljenović, plesna umjetnica

    Piše: Maja Đurinović
    Jako se želim odmaknuti od spektakularnog, zato i naglašavam da plešem na svili i bavim se tijelom u zraku. Ne idem na poznate elemente ni reprezentativne obrasce i sekvence… Zanima me kako mogu improvizirati na svili, gdje ću se zadržati, ostati gore visjeti, što je puno teže. Kroz svaki pokret dobivam nove spoznaje, nešto se događa, nešto je drugačije i zato idem tako sporo, iz pokreta u pokret; baš me zanima kako se i što dešava s tijelom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Paradoks o pomicanju granica i evaluaciji

    Intervju: Petra Hrašćanec, plesačica, koreografkinja i plesna pedagoginja

    Piše: Sanja Petrovski
    Ples, koreografija i pedagogija – sve tri kategorije jednako su mi bitne, jer premda ih ostvarujem u uvjetno zasebnim cjelinama, doživljavam ih, promišljam i prakticiram kao integrirani sadržaj. Teško mi je govoriti o sebi kroz te kategorije ples, koreografija i pedagogija jer odgovornost prema stalnom istraživanju i preispitivanju umjetničkih procesa rezultira ukidanjem kategorizacije koje te deklarativno svrstavaju u točno omeđeno područje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Igre nepredvidivosti

    Intervju: André Mesquita, koreograf

    Nije lako iznijeti solo, to je poput monologa u drami. Mora biti jako dobar da bi ste ga kvalitetno iznijeli. Ako pogledate Shakespearea: snaga koju pronalazite u Hamletu, ili bilo kojem drugom liku…morate točno znati što radite. U tom smislu je i ovaj solo kao monolog. Vrlo je intenzivan u smislu da Maša mora konstantno meditirati, stalno prolazi kroz mentalni proces. To nije samo fizički rad jer neki su dijelovi prilično slobodni, odnosno ona se mora igrati unutar čvrste strukture ...pročitajte cijeli tekst...
  • Baletna disciplina

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (5)

    Piše: Mihaela Devald
    Jako mi je draga predstava Dom Bernarde Albe koju sam 1999. god. napravio u Zagrebu na glazbu Milka Kelemena i malo mi je žao što se nije dulje zadržala na repertoaru. Za tu sam predstavu dobio i Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon umirovljenja dobio sam poziv da predajem nacionalne i karakterne plesove na Baletnoj akademiji u Münchenu i tamo ostao deset godina. Bile su to zaista stvaralačke godine. Mnogi hrvatski plesači bili su moji učenici na münchenskoj Akademiji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zabaviti publiku

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (4)

    Piše: Mihaela Devald
    U prekrasno kazalište Staatstheater am Gärtnerplatz u Münchenu Ludmila i ja došli smo 1973. godine i u njemu proveli slijedećih trinaest godina. Ja trinaest, a Ludmila petnaest jer sam ja ranije otišao u mirovinu 1985. godine. Tamo sam također radio puno klasičnih baleta, ali i avangardu što su jako dobro prihvatile i publika i kritika. Za dvije predstave koje sam tamo koreografirao dobio sam tzv. nagradu tiska za najbolju predstavu u sezoni (Piknik i Coppelia) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Početak inozemne karijere

    Intervju: Ivica Sertić i Ludmila Naranđa-Sertić, baletni umjetnici – Generacija pedesetih (3)

    Piše: Mihaela Devald
    Kad razmišljam o svom koreografskom radu i našem životnom putu mogu reći da smo zaista imali sreće. Naravno, važna je i činjenica da je čovjek marljiv i da nešto zna i može napraviti, ali mi smo zaista kroz cijelu karijeru, do mirovine uvijek bili u angažmanu i uvijek smo nešto radili
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oduvijek sam znala da želim plesati

    Intervju: Ludmila Naranđa-Sertić, baletna umjetnica – Generacija pedesetih (2)

    Piše: Mihaela Devald
    Još kao djevojčicu zarazio me miris kazališta, miris šminke... Još ga i danas osjećam u kazalištu i znam da je to mjesto na kojem želim biti. Plesala sam zaista dugo i otplesala sam sve uloge koje si balerina može poželjeti tako da mi je srce bilo na mjestu. Prijelaz iz plesačke u pedagošku profesiju kod mene je prošao bez problema. Smatram to svojim osobnim uspjehom da sam, baveći se baletom došla do kraja prošavši cijeli put
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od statista do solista

    Intervju: Ivica Sertić, baletni umjetnik – Generacija pedesetih (1)

    Piše: Mihaela Devald
    Sa dvadeset godina počeo sam se baviti baletom preko kursa za početnike koji su držali baletni solisti iz kazališta. Svaki dan smo morali ozbiljno raditi. Vježbali smo k'o ludi želeći sve nadoknaditi. Dobro je bilo to što smo kroz sport već imali razvijenu muskulaturu i kulturu tijela pa smo morali samo naučiti tehniku tako da smo radili koliko god je to bilo moguće. Bilo je vrlo intenzivno. Milko Šparemblek i ja smo čak i po noći išli preko krova u dvoranu i potajno vježbali ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ples je radost neobuzdana

    Intervju: Branko Banković, plesač, dobitnik posebne nagrade strukovnih udruga UPUH-a i PULS-a

    Gledatelj nikad ne zna što će gledati u novoj Studijevoj predstavi i to me jako veseli. Nama plesačima pruža se prostor kreativnosti, prostor u kojemu svatko može biti svoj. Nitko ne traži da budem jedan od sedmero, nego da budem ja – Branko. To je jedan od najvećih razloga zašto sam ostao vjeran tom ansamblu. Velikim problemom smatram to što nemamo muških plesnih pedagoga u školama jer je golema energetska razlika između ženskog i muškog pedagoga ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nezaustavljiv nagon za stvaranjem preduvjet je za umjetnost

    Intervju: John Ashwood, idejni začetnik Aerowaves mreže

    Kad odaberem nekog mladog umjetnika među dvadeset najboljih, obično me njegov ili njezin idući rad razočara. I stalno se pitam: zašto se to događa? S vremenom sam shvatio da je moj posao strpljivo orati, saditi i čekati – sve dok neka od biljki ne naraste i rascvjeta se u punom sjaju. Primjerice, prije dvadeset godina prepoznao sam finskog koreografa Taroa Saarinena koji i danas u mnogim intervjuima spominje da mu je Aerowaves pomogao u međunarodnoj karijeri ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednji učenik Margarite Froman

    Intervju: Joseph Albano, američki baletni umjetnik

    Već godinama istražujem život Margarite Froman prije dolaska u Sjedinjene Države. Morao sam doći na izvor i osjetiti ga. Ovo ljeto postavljam Labuđe jezero u kojemu koristim i Petipaa i ono što sam naučio od Margarite. Radeći na predstavi i postavljajući neke dijelove kako me ona naučila, ponovno proživljavam naš rad, sate s njom i zato mi je bilo bitno doći na mjesto na kojemu je ona kreirala. Postoji jedna glavna osoba koja vam obilježi život – za mene je to bila Margarita ...pročitajte cijeli tekst...
  • Za svježi logos u Splitu

    Intervju: Nela Sisarić, kreativna direktorica IKS Festivala i osnivačica dječjeg Studija za igru, pokret i ples Kinkin

    Piše: Jelena Mihelčić
    Imati petodnevni međunarodni program s podrškom lokalne zajednice od 50.000 kuna, pravo je čudo. Plesni program i međunarodne umjetnike koje smo imali na ovogodišnjem IKS Festivalu imaju prestižni plesni festivali u Europi. Da bismo imali dugoročan utjecaj, a ne samo učinak, potrebno je dosta uložiti u marketinške aktivnosti i promociju te uvijek iznova pronaći učinkovitu komunikaciju s ciljnim skupinama i krajnjim korisnicima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon prvih petnaest godina

    Intervju: Snježana Abramović Milković, osnivačica i ravnateljica Festivala plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat

    Piše: Maja Đurinović
    Programacija je uvjetovana i prostorom i kvalitetom produkcije i mogućnošću prilagodbe; jasno da se negdje provlači i osobni ukus, ali zaista kod selekcije ne gledam tko je tko nego kakav je rad i kako će predstava izgledati u renesansnom ambijentu. U posljednjih petnaest godina na Festivalu je prikazana cijela hrvatska plesna scena, a to mi je i zadatak jer Svetvinčenat je i osnovan da bi suvremeni ples imao mjesto gdje će ljeti biti izvođen ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nužnost zajedništva i dijaloga

    Intervju: Mirna Žagar, umjetnička direktorica Zagrebačkog plesnog centra i Tjedna suvremenog plesa

    Piše: Jelena Mihelčić
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pokret i značenje

    Intervju: Nicole Speletic, plesna umjetnica i teoretičarka

    Sada sam ovdje i razmišljam kako moram ići naprijed i raditi više stvari kao što je ovaj posjet Osijeku. Najbolje je kada smo u dvorani, praktično radimo, krećemo se, ali također imamo i priliku razgovarati i misliti o tome, tako da praksa može biti stopljena s idejom. Trudim se i sagledati društvo u kojem jesam i povezati to s praktičnim radom. Mislim da je srž onoga o čemu sada mislim spajanje dvije dinamike jedne sile: osjećaja reda i osjećaja kaosa ...pročitajte cijeli tekst...
  • I u ludosti zajedno

    Intervju: Ivana Kalc i Nika Mišković, autorice i izvođačice predstave We're in this together

    Na početku rada na predstavi We're in this together bilo je teško jer smo se tek upoznavale i privatno i profesionalno i dok nije došlo do tog trenutka da više nemamo nikakve zadrške jedna prema drugoj i kada smo obje mogle bolje artikulirati što je to što nas zanima i čime se želimo baviti stvari su se počele slagati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svjedokinja i sudionica baleta 20. stoljeća

    Intervju: Ljubinka Dobrijević, plesna umjetnica

    Béjartova Proljetna žrtva predstava je koja je obilježila našu epohu tj. balet dvadesetog stoljeća. Da nije bilo tog baleta i da se, najedanput, sve što je narativno i sve što je folklorno nije odbacilo, a ostao čisti ples, mislim da ne bi bilo ni Kyliána, ni drugih koreografa, kao ni ovih danas modernih, novih talentiranih koreografa. U to sam apsolutno uvjerena. Pero i ja nismo bili samo svjedoci toga što se događalo u 20. i na početku 21. stoljeća, već i sudionici ...pročitajte cijeli tekst...
  • O vizijama i idejama

    Intervju: Leonard Jakovina, plesač i ravnatelj Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    Piše: Mihaela Devald
    Najvažnija mi je radna etika i disciplina, bez toga ne možemo funkcionirati. Takav sam kao plesač i kao čovjek. Dakle za ono što sam odredio da ćemo raditi u slijedeće četiri godine trebam aktivne plesače koji predano rade svoj posao. Vidim da ljudi primaju nove informacije, da ih žele čuti i zbog te ostvarene komunikacije sam presretan. Moramo raditi na kvaliteti jer svaki od tih plesača može raditi barem još deset do petnaest posto više nego što sad radi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dominantna životna snaga žene

    Intervju: Maša Kolar, koreografkinja i plesačica

    Piše: Maja Đurinović
    Nakon većeg projekta imala sam potrebu za nečim intimnijim, komornim. Svojim. Željela sam se baviti Ženom. Ne mučenicom, nego dominantnom životnom snagom, Onom koja uči Muškarca. Tako je nastala Trijada, a u mitskom rrojstvu Hekata – Demetra – Perzefona kojim se bavim u predstavi, Hekatu sam najbliže osjetila. Ona stoji sa bakljom u ruci na raskršću i osvjetljava put. Pozicija plesačice i koreografkinja uvijek budi osjećaj stajanja na raskrižju, dakle situacija mi je poznata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Riba, luda / princ

    Intervju: Tomislav Petranović, baletan, u povodu 25 godina umjetničkog rada

    Piše: Maja Đurinović
    Ne volim glumatanje, mislim kako se velikim gestama i prenag1ašenom mimikom zapravo nastoji prikriti nedostatak plesne tehnike. Uvijek pokušavam plesati oslobođen starinske manire, odnosno vjerujem kako je potpuno značenje moguće donijeti tijelom bez upotrebe grimasa. Nisam pantomimičar nego plesač.Uživam i danas u babletu. I više no u svojim dvadesetim! Istina je kad kažu da je plesač dok shvati kako treba plesati, već prestar. I to je zbilja tako ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ključno je da si međusobno vjerujemo

    Intervju: Jesse Scott, jedan od osnivača i član australskog cirkuskog ansambla Casus

    Mislim da ovaj tip suvremenog cirkusa zaista uzima maha u cirkuskom poslu u cijelome svijetu, i zaista se osjećam sretnim što je to u ovom trenutku moja strast. To je način na koji ja želim stvarati cirkus i jednostavno se osjećam kako sam na pravome mjestu u pravo vrijeme u povijesti cirkusa. Zanima me i režiranje: režirao sam novu predstavu Finding Silence (Pronalaženje tišine). To je bio moj prvi zaista veliki projekt kojeg sam režirao. Bio je to izazov ...pročitajte cijeli tekst...
  • (Prepo)zna(va)nje

    Intervju: Christiane Blaise, direktorica Koreografskog razvojnog centra (CDC) Le Pacifique iz Grenoblea, inicijatorica i voditeljica koreografskog natjecanja (Re)connaissance

    Piše: Jelena Mihelčić
    Osam partnera projekta (Re)connaissance obvezuje se kupiti sva tri nagrađena rada i pokazivati ih na svojim scenama tijekom naredne sezone, ali kupuju ono što vide ovdje, dakle paket od tri puta po 25 minuta rada što je cjelovečernji program. U mogućnosti smo nagraditi samo tri rada, a željeli smo svim natjecateljima omogućiti vidljivost. U publici sjede programatori koji svake godine na suradnju pozivaju i neke radove koji nisu službeno nagrađeni ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sustav koji omogućava umjetničkoj ideji da dozrije

    Intervju: Nensi Ukrainczyk i Maja Marjančić, voditeljice SPAgrupe (Slobodna Plesačka Asocijacija) Plesnog kolektiva d_lab collective

    Piše: Jelena Mihelčić
    SPAgrupa temelji se na uvjerenju da transfer znanja i vještina, umjetničkog senzibiliteta i profesionalnog iskustva, ostavlja trag na svakom pojedincu koji svjesno i željno ulazi u zajednički istraživački proces. Struktura SPAgrupe je fluidna i egalitaristička i djeluje kao sustav koji omogućava umjetničkoj ideji da dozrije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Facebook predstava u formi kabareta

    Intervju: Thierry Smits, koreograf

    Piše: Jelena Mihelčić
    Volim prelaziti iz čisto plesnog u nešto teatralnije i subverzivnije radove i to sam oduvijek činio. Coctails je suvremeni plesani kabaret, u kojem smo uglavnom negativne teme pokušali obraditi na kabaretski način, a odgovor na pitanja koja smo si pritom postavili prilično je nihilistički – živimo u svijetu obilježenom krizom, u kojem nekako sve ide na krivo, što možemo učiniti? Naš je prijedlog da nastavimo kako jest, ali da se pritom dobro zabavljamo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Širenje unutarnjeg prostora

    Inetrvju: Martina Nevistić, plesna umjetnica

    Piše: Jelena Mihelčić
    S drugim medijima postižem novu dimenziju i izmaknutost od golog tjelesnog. Drugi mediji su moj motor. Takav pristup radu možda ima veze s mojim umjetničkim sazrijevanjem kroz koje mi je značajna bila spoznaja o umjetničkoj avangardi, suvremenom slikarstvu i multimediji i što se događalo u tim područjima. I dalje mi je jako bitan pokret, on je moja baza i tu se osijećam doma, a druge medije koristim kao naglaske koji daju dodatni sloj pokretu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Impresivna umjetnička biografija

    Intervju: Risima Risimkin, ravnateljica Dance Fest Skopje

    Piše: Maja Đurinović
    Za mene je jako važno da je makedonsko Ministarstvo kulture prepoznalo moj rad i da smo utemeljili Skopje Dance Theater, kao prvu službenu plesnu kompaniju u Makedoniji. Imamo podršku i to nam daje mogućnost kreiranja i međunarodnu afirmaciju. Skopje Dance Academy je značajna prekretnica u području edukacije u plesu, mislim ne samo u Makedoniji. Naš je partner Rotterdamska plesna akademija, koja ima osamdesetak godina iskustva u svojem radu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Alogične geste i SF ironija

    Intervju: Sonja Pregrad i Willy Prager, koreografi i plesači suvremenog plesa

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Vrlo je teško govoriti o zajedničkom stilu i estetici. Ovo je naš drugi zajednički rad i prvi u suautorstvu. Sviđa mi se ideja o scenskim blizancima! Nije bilo lako naći na plesnom tržištu nekoga tko mi je sličan! No isto tako iziskuje puno rada naći zajednički način konstrukcije i prezentacije vizije o budućnosti plesa na sceni ...pročitajte cijeli tekst...
  • Simbioze plesnih iskustva

    Intervju: Aleksandra Mišić i Ognjen Vučinić, koreografi i plesači suvremenog plesa

    Piše: Iva Nerina Sibila
    U dosadašnjim produkcijama istraživali smo i tragali za nekim prepoznatljivim jezikom. Čini mi se, nakon Ti, da je to cilj kojem ćemo dalje stremiti. Važno nam je da naši radovi budu komunikativni i vizualno snažni. U samom fizičkom smislu važno nam je prelijevanje raznih plesnih tehnika koje smo tijekom života konzumirali ...pročitajte cijeli tekst...
  • Orašar u potrazi za Baletom

    Intervju: Vuk Ognjenović, baletan, koreograf i pedagog

    Piše: Maja Đurinović
    Očekivao sam veliki odaziv i dobre kritike ali ne ovakav, usudio bih se reći, za Osijek mega-uspjeh Orašara. Sve karte su gotovo odmah rasprodane! Nakon nekoliko baleta (Licitarsko srce, Petar Pan...) kojima smo pokazali da smo sposobni i rado gledani, mislim da je Orašar doista pomaknuo svijest kazališnog ali i gradskog te županijskog vodstva u nepovratnom smjeru što se tiče konačnog oformljivanja službenog Baleta kao treće grane unutar osječkog HNK-a ...pročitajte cijeli tekst...
  • U suočavanju sa strahom

    Intervju: Ina Sladić, plesačica, koreografkinja, performerica

    Jako volim iznenađenja. Kroz priču s nekolicinom ljudi koji su došli pogledati moj solo Navigating Darkness shvatila sam da je sa svakim novim izvođenjem solo potpuno drugačiji. Ima jasnu strukturu koja se stalno ponavlja, ali je za mene drukčiji svaki put. Kada izgovaram svoj tekst, sklona sam promijeniti stav, jer me pričanje opušta; distrakcija je od straha koja mi ujedno pruža kontrolu. Oglasim svoju poziciju i koncentriram se na nešto drugo, ne svoj strah ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desna strana mozga

    Intervju: Daniel Abreu, plesač i koreograf

    Ne volim teoretizirati o tome što je koji pokret proizveo zato što mi se čini, budući da ni sam nisam siguran kako to ispravno verbalizirati. Nepotrebnim riječima mogu samo zbuniti izvođače ili ih navesti da dodaju na to što su proizveli nekakva dodatna osjećanja koja su višak i neprirodna su. Gledam na to kao obrnuti proces jer mišići pamte. Oni imaju svoja vlastita osjećanja kojih mozak racionalno nije svjestan, a forsiranjem da ih se razumije možemo samo sve pokvariti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Primijetiti onoga tko ti ide u susret

    Intervju: Didier Théron u povodu radionice Plešući bolero sa „Shangay Bolerom“

    Zanimljivo je kad se dogodi nešto novo u okviru svih pravila, zanimljiv je način na koji se dogodi kontakt, dodir, način tretiranja partnera i odjeće, inventivnost. Zanimljivo mi je postaviti pravila igre i gledati kako uz njih, svatko od vas donosi svoju maštu i svoj život... Zanimljivo mi je bilo raditi sa sudionicima radionice u Zagrebu jer su nudili neke stvari koje moji plesači nisu. Ne zanima me kako plesači plešu Bolero, zanima me kako ga plešu ljudi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od lokalnog natjecanja do međunarodne plesne tvornice

    Intervju: Tamara Curić i Larisa Navojec u povodu 14. Platforme.hr

    Piše: Jelena Mihelčić
    Svake godine pokušavamo prilagoditi sadržaje festivala potrebama hrvatske plesne scene, pa kako se one iz godine u godinu mijenjaju s obzirom na uvjete i trendove, tako se i Platforma.hr mijenja zajedno sa scenom, što je i logično s obzirom da je projekt od početaka utemeljen na ideji o prezentaciji lokalne scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iskoristiti alat i zanat

    Intervju: Alen Čelić, mimičar/glumac, kazališni pedagog i kantautor

    Piše: Maja Đurinović
    U Hrvatskoj i ja svoj rad zovem mima. Pantomima je svetjelesna, izraz tjelesne transformacije i izražavanja tijelom, i u svoje vrijeme je bila suprotnost govornom teatru. No, danas je to stvar imagea. Kad se spomene pantomima glavnom se pomisli na crno bijelu pantomimu iz šezdesetih godina. Naravno to se u osandesetima otvaralo prema plesnom teatru i glumi,  pa je zanimljivo to sve što se dogodilo među disciplinama. I to je ono što me zapravo zanima: ne-čiste forme. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Gluma kao novi izazov

    Intervju: George Stanciu, prvak Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković

    Status prvaka donio mi je jako veliku odgovornost. Možda nije toliko teško postati prvak koliko je teško ostati prvak, i to dobar prvak. Moram stalno paziti na sebe i sve oko sebe. Ujedno, naravno, i malo ponosa. Ipak je to veliko zvanje u našoj profesiji. Tko to postigne, mislim da može biti sretan zbog toga i ponosan na sebe... U HNK-u u Zagrebu imao sam veliku priliku glumiti Portorikanca China u Priči sa zapadne strane. Volio bih ponoviti to iskustvo i ići dalje s glumom ...pročitajte cijeli tekst...

  • Za aplikaciju zdrave pameti

    Intervju: Mirna Žagar, ravnateljica Zagrebačkog plesnog centra

    Piše: Maja Đurinović
    Vidim da je na svim razinama došlo do izuzetne polarizacije te zaključujem da se situacije rješavaju ovisno tko jače urla ili tko ima više vremena čekati u čekaonici. Kafkanijanski. Čini mi se da nitko nema snage ili volje stati iza neke odluke. U ove tri godine nijedan se problem koji je pobrojan kod otvaranja Zagrebačkog plesnog centra nije pomaknuo sa nulte točke niti je riješen. A za neka uopće ne treba ni dodatno ulaganje. Samo malo pažnje i dobre volje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi novih početaka

    intervju: Tomislav Petranović, prvak Baleta HNK-a u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Moja vizija Baleta HNK-a u Zagebu postala je javna kada je Velimir Visković objavio svoj program, kojeg je dio moj program za Balet HNK-a. Lajtmotiv moje četiri sezone bio bi afirmacija hrvatskih koreografa, uz premijere svjetski poznatih i priznatih djela velikih koreografa čiji pristup klasičnom baletu još nije predstavljen publici na ovim prostorima (John Neuemeier, Mats Ek, Roland Petit, Ronald Hynde) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba koja se vidi na sceni

    intervju: Giovanni di Palma, baletni majstor

    Piše: Andreja Jeličić
    Scholzova Druga simfonija po Schumannu djelo je koje zahtijeva veliku vještinu plesa u duetu i daje priliku velikom broju plesača. Scholz je poznat po tome što je volio raditi koreografije za velike ansamble pa i ovdje u Drugoj simfoniji imamo na sceni cijelo vrijeme velik broj plesača. To je lijepo i posebno. Većina baletnih ravnatelja to djelo uvrštava na repertoar zbog tih razloga kao i zbog čiste koreografske zanimljivosti i vrijednosti djela
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Detalji su tako važni

    intervju: Rosemary Butcher, koreografkinja

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Radim puno sa sjećanjem, s idejom putovanja u prošlost, i to na različite načine. Nisam ostavila tijelo, nisam odbacila pokret, što su učinili mnogi koreografi, nego sam čak uložila više. Moji recentni radovi prilično su autobiografski i događaju se oko jedne osobe. Iako ne postoji očita virtuoznost, važan je osjećaj da je plesač uložio u razumijevanje tijela. Plesači s kojima radim fanatični u onome što rade. Više ne bih mogla raditi s nekim tko nema taj stopostotni ulog ...pročitajte cijeli tekst...
  • Želim vratiti ples čovjeku

    Intervju: Laura Aris Alvarez, koreografkinja, u povodu premijere predstave Ispod sklopljenih očiju Zagrebačkog plesnog ansambla

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Kao plesač-tehničar morala sam mnogo toga od-učiti tijekom svoje karijere i to mi je uzelo mnogo više vremena nego da sam od početka učila na neki drugi način. Shvatila sam da kada uzdignemo ples na neku nedodirljivu razinu čiste ljepote, on više ne dopire do ljudi. Čak ni do mene kao plesačice. Želim vratiti ples tamo od kuda je krenuo, a to je od ljudi, tako da se ljudi mogu poistovjetiti s onim što se događa na sceni
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tijelo i njegove čarolije

    Intervju: Jasmina Prolić, plesačica i koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Plesač je plesač, onaj tko se bavi svojim tijelom, zna njime upravljati, koji umije darovati, komunicirati. Svako znanje je odlično znanje, i ono se mora cijeli život nadopunjavati… Maguy Marin pratila sam godinama. Ona mi je i dan danas master. Za mene, ona je pojam plesnog teatra. Iz njenog načina rada crpim nadahnuće… Silno sam željela s njom raditi i onda sam konačno dobila poziv od nje i otišla u njezinu kompaniju gdje sam provela godinu dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi doprinos decentralizaciji

    Intervju: Melita Spahić Bezjak, pokretačica Karlovac Dance Festivala

    Karlovac ima plesače i kritičnu masu ljubitelja plesne umjetnosti, ali za daljnji razvoj potrebno je da i šira publika s kulturnim potrebama i tijela koja financiraju kulturu počnu prepoznavati plesnu umjetnost i izjednačavati je s ostalim umjetničkim formama. Suvremeni ples i umjetnici kojima je to profesija nevidljivi su. Festival je pokrenut i kako bi Karlovčani dobili priliku pogledati predstave stranih, ali i hrvatskih plesnih autora te pratili trendove ...pročitajte cijeli tekst...
  • Slavni počeci Štutgartskog baleta

    Intervju: Vjera Marković, uz 50. obljetnicu Štutgartskog baleta

    Nisu baš svi baleti Johna Cranka odmah bili fantastični. Plesala sam u Princu pagoda i Fasadama, a to nije bilo sjajno, ali je onda došla Antigona. Uživala sam plesati Jokastu, a Marcia Haydée je bila Antigona i trebale smo se izmjenjivati. Sjećam se, kada smo počeli raditi, Cranko je izgledao bespomoćan. Onda smo počeli slušati glazbu. On je gledao mene, ja njega i nije se znalo što je tko rekao. Tako je počeo rad – miran i skladan, istinska suradnja u stvaranju koreografije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Usuditi se biti – koreograf!

    Intervju: Miloš Sofrenović, koreograf i plesač

    Piše: Maja Đurinović
    Neposredno pred napuštanje Londona upoznajem i Pinu Baush na njezinom gostovanju u Sadler’s Wellsu gdje joj je potreban plesač u okviru predstave Mazurca Fogo i ja prolazim na audiciji. To je bilo nekoliko dana u Londonu, ali bilo je zanimljivije biti na njezinim probama. Iako, bit ću iskren, po senzibilitetu preferiram Linke, ona me nadahnula sa solo formom. Solo zahtijeva veliku kompetentnost, u artikulaciji tijela, i u mentalnoj i fizičkoj sposobnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nešto poput Biblije plesa

    Intervju: Maja Drobac, plesačica i koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Mislim da je moguće napraviti sve, pa i recital indijskog plesa s intervencijama suvremenog, treba samo biti dovoljno hrabar i odmaknuti se od skeptičnih pogleda, prihvatiti da neka pitanja ne zahtijevaju trenutačne odgovore, znati da nikoga ne secirate bez poštovanja i udivljenja... i naprosto vjerovati da je to vaš put. Ne neki miks svega i svačega, ili fuzija egzotičnog i domaćeg, nego naprosto ono sve što jesmo. Čudna mješavina različitih iskustava ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poziv na proslavu

    Intervju: Martino Müller, koreograf

    Piše: Andreja Jeličić
    Radeći na materijalu u dvorani i promatrajući kako ljudi reagiraju, birao sam soliste. Meni je svejedno je li netko solist ili član ansambla prema službenoj hijerarhiji, važno mi je što mi može kreativno pružiti. Moram reći da mi se jako sviđa Pavla Mikolavčić. Ona je prekrasna klasična balerina, no ima i onaj izgled, karakter i izražajnost koji su potrebni za glavnu ulogu. A u ovih šest tjedana nevjerojatno je izrasla i transformirala se. Postala je prekrasno ekspresivna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Imam intuitivan i intenzivan odnos s glazbom

    Intervju: Hans van Manen, koreograf

    Piše: Andreja Jeličić
    Moji su baleti popularni, ansambli ih žele, publika ih voli. Znači u njima je nešto bezvremeno, nešto što traje. Pet tanga praizveden je 1977. Tango – to je bezvremena glazba koja uzbuđuje. Premda mi mnogi kažu da odmah mogu prepoznati van Manenov balet, moji baleti nisu nikad isti, uvijek nađem nešto različito čime se bavim, uvijek volim nove izazove. A u središtu svega je ples na neku dobru glazbu. Ljudi prepoznaju u plesu nešto što ih povuče, i žele taj doživljaj ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako pokrenuti mehanizme koreografskog mišljenja?

    Intervju: Ivana Ivković i Nikolina Pristaš, članice BADco.-a

    Piše: Jelena Mihelčić
    Uključivanje onih koji nisu plesno pismeni u izvedbu važno je obilježje našeg rada. Činjenica je da ljudi koji su navikli analitički gledati ples sagledavaju ga drugačije od onih koji ga plešu. Mi mijenjamo uloge i iz potrebe za boljom komunikacijom, iz želje za razumijevanjem kroz iskustvo. To je obostrano korisno ...pročitajte cijeli tekst...
  • Drukčiji oblici medijacije

    Intervju: Željka Sančanin, koreografkinja i izvedbena umjetnica

    Piše: Jelena Mihelčić
    Vjerujem da je živa izvedba medij koji treba izmisliti ponovno ili nužno proširiti u drugačije oblike medijacije, hibridizacijom više umjetničkih formi unutar kazališne i obrnuto. Kao gledatelj, svaki put sam iznenađena okrutnošću teatra, koliko god to konzervativno zvučalo, ali zapravo se radi o pitanju je li ta okrutnost žive izvedbe, teatra, još uvijek nešto s čime možemo komunicirati ili se radi o nužnosti proizvodnje drugačijih oblika slika, emocija i katarzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kamo je nestala Ilijana Pirel?

    Intervju: Ilijana Lončar, plesna pedagoginja i koreografkinja

    Kada se osvrnem na zlatno razdoblje svog plesačkog života krajem devedesetih godina, uviđam da smo mi, pripadnici tadašnje generacije plesača, bili svojevrsni tranzicijski pioniri onog vremena koji smo pokušavali, a većina je i uspjela, u najmanju ruku održati kontinuitet dostojanstva suvremenog plesa u našoj sredini te smo probili led odlascima na usavršavanja izvan granica Hrvatske. Ta inozemna iskustva bila su nam svima vrlo dragocjena, plesački ali i životno ...pročitajte cijeli tekst...
  • Životna doba pretočena u pokret

    Intervju: Leo Mujić, koreograf

    Piše: Zlatko Vidačković
    Volim reducirati kulise i otvoriti pozornicu. Pleše se svugdje, od početka do kraja scene, i iznad orkestralne rupe, jer ovo je prvenstveno baletna predstava. Volim gola tijela, volim atletski pristup umjetnosti, volim kad se tijela troše na sceni, volim kad je pokret suvremen s maksimalnim korištenjem klasične fraze. Smatram da je publika inteligentna i ostavljam joj prostor da balet doživi onako kako ga želi doživjeti. U tome jest moć apstrakcije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ruska škola

    Intervju: Igor Kolb, baletan

    Velike ruske baletne kuće ističu se prvenstveno tradicijom. Povijest ruskih kazališta i ruskog baleta iznimno je bogata. To su velika kazališta koja si mogu dozvoliti širok repertoar i velik broj plesača koji se izmjenjuju. Usto im je prioritet angažiranje, stvaranje i njegovanje velikih, odnosno potencijalno velikih baletnih plesača. Rezultat toga je da su u ruskom baletu uvijek radile znamenite ličnosti, a nadam se da će tako i ostati
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada će ples konačno do televizijskih ekrana?

    Intervju: Vesna Mimica, koreografkinja i suradnica HRT-a za plesnu umjetnost

    Piše: Maja Đurinović
    Javna televizija ima i obrazovnu zadaću. Ne može, ne smije, amater biti u ulozi profesionalca. Posao koreografa je da koreografira, plesača da pleše, ne vidim nikakav razlog da taj posao rade amateri ma koliko bili zgodni ili seksi odjeveni. Stalno gledam koreografije u kojima se pokazuju elementarna neznanja profesije. Tužno je što imamo izvrsne koreografe i plesače, samo što ih nitko nikada ne pozove. Profesionalnost nikako da nađe put na male ekrane ...pročitajte cijeli tekst...
  • Profesija: Plesač

    Intervju: Lada Petrovski, plesačica

    Piše: Maja Đurinović
    Diploma Akademije suvremenog plesa materijalizirana je potvrda iskustva i ništa više. Kao plesač uvijek moraš proći audiciju da bi ušao u kompaniju ili projekt. Kod nas plesača ništa ne ide zbog papira. Promatra nas se i profesionalci naravno vide sve. Na kraju krajeva na sceni smo s diplomom ili bez nje. Moja diploma znači meni (a i mojim roditeljima) jer znam da su to tri godine rada, iskustva, saznanja i samopropitivanja kakvog vjerojatno više nikad neću doživjeti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rad na vidljivosti plesne scene

    Intervju: Aleksandra Janeva Imfeld, plesna umjetnica

    Piše: Iva Nerina Sibila
    NDA – NOMAD Dance Academy pokrenuta je 2005. godine s ciljem poboljšanja situacije na plesnim scenama u regiji, odnosno njihova podizanja na visoku profesionalnu razinu. U ovom trenutku u mrežu je uključeno šest zemalja – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Bugarska. U središtu pozornosti nam je edukacijski program. Naši studenti su ljudi koji žele izraziti svoju umjetnost kroz polje koje je na neki način povezano s plesom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iskušati svoju maštu

    Intervju: Barbara Novković-Novak & „mladi koreografi“

    Piše: Maja Đurinović
    Plesači Baleta HNK plesača imaju što za reći i žele istraživati, iskušati svoju maštu. Pokrenula sam projekt Koreolabos kako bismo ljudima dali priliku i da konačno procirkulira entuzijazam, volja i mašta i da se pokažu novi ljudi, talenti... Koreolabos nije predviđen kao predstava koja bi se dalje igrala nego kao projekt za pokazivanje prvih autorskih koraka, pa onda zamijećen, najtalentiraniji autor drugi put može dobiti novu priliku i veće trajanje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Balet je… un lavoro da certosino

    Intervju: Jozo Borčić, baletni pedagog

    Na seminare mi dolaze i učenici iz Hrvatske i kad ih usporedim sa njihovim vršnjacima iz Italije, jedino primjećujem razliku u jačini tehnike. Tu bi naše škole trebale jače i više raditi. Ali treba raditi i na samopouzdanju mladih plesača. Naše djevojke su krasne, imaju krasne figure, lijepa plesačka tijela, ali čim je neki teži zadatak one se povlače u kut dvorane. Tjeram ih onda da dođu naprijed i da rade jer je to jedino bitno. Za balet je potrebno biti malo bezobrazan, potrebna je drskost ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na turnejama deset mjeseci godišnje

    Intervju: Nariman Bekzhanov, prvak Ruskog carskog baleta

    S obzirom da sam jedini prvak Ruskog carskog baleta, na meni je da savladam cijeli repertoar, tako da plešem i klasični i moderni ples. Najdraže su mi uloge Don Josea u Carmen, Romea u Romeu i Juliji te općenito uloge heroja. Smatram da baletni princ donekle ograničava i da je stereotipan, dok u glumački zahtjevnijim karakternim ulogama mogu pokazati svoj temperament pa su mi mnogo veći izazov ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastoje se pronaći dodatna sredstva

    Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra

    Činjenica je da je financijska potpora osigurana za Plesni centar nedostatna za bezbolno funkcioniranje Centra, ali nije točno da Grad ne pruža potporu. Gradski ured za kulturu i Grad Zagreb nastoje naći dodatna sredstva (koja su ranije utvrđena kao potreba visokog prioriteta kako bi se osigurao potpuni efekt i puna funkcionalnost tog prostora). HIPP kao korisnik prostora također nastoji vlastitim aktivnostima i programima osigurati dodatnu financijsku potporu ...pročitajte cijeli tekst...
  • U pitanju je opstanak plesne profesije

    Intervju: Snježana Abramović Milković, predsjednica je Udruge plesnih umjetnika Hrvatske

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Protest Suvremena plesna scena zauzima Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport – Provedimo dan zajedno organiziran je u trenutku kada su na internetu objavljeni rezultati Natječaja javnih potreba u kulturi i kada smo vidjeli u kojem su postotku nezavisnoj kulturi, a tu pripada i plesna scena, smanjena sredstva u ovoj godini. Mi, umjetnici koji radimo na nezavisnoj sceni još smo najracionalniji korisnici gradskog proračuna. Kada bi svi u gradu Zagrebu tako radili, itekako bi ostalo novca ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kao knjiga o fadu

    Intervju: Hugo Viera, koreograf

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Kao što se vidi iz naslova predstave – Varijacije – htio sam pokazati sve boje koje fado posjeduje. Obično se misli kako je fado samo nostalgičan i melankoličan, no postoje razni tipovi fada. Zato sam odlučio prikazati sve varijacije kroz koreografiju i kazališni aspekt, kako bih naglasio razne emocije i pomogao publici da se poveže s njima. Kada dođete u Lisabon fado se pjeva na ulicama, na trgovima, u barovima s otvorenim vratima i htio sam dobiti takvu atmosferu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eliminacija plesačkog pred-znanja

    Intervju: Matija Ferlin, koreograf i plesač

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Nastup mi je treća premijera u zadnjih godinu dana. Nakon sola SaD SaM/Almost 6 slijedio je duet  The Most Together We´ve Ever Been / Zajedno² i sada kvintet. Imam još jedan projekt u Kanadi u kojem plešem čija će premijera biti 6. travnja. Nakon toga odlučio sam napraviti stanku s produkcijama, jer nemam vremena ići na turneje. Imam dosta predstava na repertoaru, što svojih, što s drugim izvođačima, sa Sashom Waltz, Ame Henderson i Majom Delak, a nemamo ih vremena igrati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hraniti dušu stvarnom ljepotom

    Intervju: Valentina Turcu, plesačica i koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Biti stvaran na sceni je nešto čime se neprestano bavim i kao plesačica i kao koreografkinja, a pritom me naročito zanima kultura pokreta i vještina i način na koji izvodimo koreografiju, kao i intenzivna koncentracija, fokus, kontakt i unutarnja svijest kojom se odnosimo na sceni. Naprosto želim da me plesači uvjere u to što rade. Da su istiniti. Da im vjerujem. Da obogate scenu svojom karizmom i talentom. Da zaustave trenutak i pretvore ga u vječnost ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svi na ples

    Intervju: Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra

    Piše: Jelena Mihelčić
    Otvaranje ZPC-a pruža nadu mladim generacijama koji razmatraju ples kao profesiju da je to doista moguće ovdje kod kuće, jer kroz ovaj prostor ne samo da će niknuti nove ideje i inicijative, nego će se dalje razviti postojeće inicijative koje su u rudimentarnim oblicima, na primjer plesna terapija, plesna filmska produkcija, plesno izdavaštvo i slično, jer će i potreba i znanje za plesom rasti te će postojati dublje razumijevanje plesa kao i bitnog dijela kulturnog krajolika ...pročitajte cijeli tekst...
  • Gdje smo kada sanjamo?

    Intervju: Ljiljana Gvozdenović, koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Volim klasični balet, klasično sam školovana, mislim da vrijednosti treba čuvati i njegovati, snimati odnosno precizno zapisivati. Pritom rado gledam i nove verzije npr. Labuđeg jezera; plastika tijela danas je jako razvijena, tehnika je na zavidnoj visini i mogućnosti su otvorene za sva mišljenja... Scenski pokret u Školi za klasični balet doista me veseli. Taj predmet učenici vole jer se susreću s ozbiljnim problemima naše struke, pravim baletom, a ne samo vježbanjem....pročitajte cijeli tekst...
  • Ples u kôdu reality showa

    Intervju: Sahar Azimi, koreograf

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Kroz svoje predstave želim prvenstveno govoriti. Vjerujem da umjetnost ima vrlo važnu ulogu u društvu, a pozivate li ljude da vide vaš rad, morate im nešto i reći. Ne morate mijenjati svijet, ali morate nešto reći. Morate ponuditi i vrijednost za um. Čiste linije, boje ili dinamika čine da osjećamo, ali um je ono što nas vodi, naročito u današnje vrijeme. Ljudi žele proširiti svoju percepciju. Divim se tjelesnim mogućnostima plesača i dovodim ih do krajnjih granica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ples na filmu i uživo

    Intervju: Nela Sisarić, plesna umjetnica

    Piše: Jelena Mihelčić
    Suvremena kazališna i plesna scena u Splitu nije u začetku, međutim s nedostatkom prostora za probe i izvedbe za drugačiji oblik izvedbenih umjetnosti, kao što je novo kazalište i suvremeni ples, šira ih publika u Splitu nema prilike dobro upoznati. Nakon dugog izbivanja iz Splita i povratka u rodni grad osmislila sam takvu vrst projekta s kojim bih nastavila surađivati s umjetnicima iz inozemstva poput Simone Bertozzi, Nicole Laudatia ili Barisa Mihcia ...pročitajte cijeli tekst...
  • Protiv sebičnog kazališta

    Intervju: Laura Arís, plesačica i koreografkinja

    Ples nije samo čista koreografija ili pokret niti virtuoznost. Plesači, izvođači, redatelji odnosno umjetnici imaju odgovornost komunicirati. Komunikacija je temelj i razlog kazalištu. Naša je odgovornost stvoriti predstavu koja će dodirnuti gledatelje. Oni mogu uživati ili ne uživati, ali ne smije im biti svejedno kada izađu iz kazališta. Ne smijemo zaboraviti da su došli vidjeti rezultat našeg rada, naš produkt. Kazalište ne smije biti čin sebičnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • S plesom između ljubavi i mržnje

    Intervju: Irma Omerzo, plesačica i koreografkinja

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Rad s interpretom nešto je najvrjednije i najvažnije unutar procesa nastanka predstave. Čini mi se da ako izvođači sami pronađu nešto njihovo, dakle kada je ta koreografija i osobna, u trenutku kada stanu pred publiku točno znaju o čemu govore, a to mi je izuzetno bitno. Budući da očekujem da izvođači ulože energiju i istupe za moj projekt, osjećam da im moram dati plesno oruđe kojim će znati precizno baratati na sceni
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada odlučiš prijeći granice poznatoga

    Intervju: Maja Drobac, plesačica i koreografkinja

    Piše: Maja Đurinović
    Mislim da je uvijek izazov raditi sa različitim ljudima i međusobno se otkrivati tijekom procesa. Svi smo različiti, i radeći na Duhu (sklonom promjeni) trudila sam se svakome dati priliku pronaći ono nešto o sebi što bi možda želio izraziti. Jesam li uspjela ili nisam? Nadam se da jesam. U ovom ili nekom drugom kontekstu. Ali sigurna sam da su izvođači meni (svi zajedno, ali i pojedinačno) pružili jako puno, i da sam jako puno naučila o sebi tijekom tog procesa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iza smijeha Vragolaste djevojke

    Intervju: Vladimir Derevianko, koreograf

    Piše: Goran Ivanišević
    Priča Vragolaste djevojke ne tjera gledatelja na razmišljanje, no njezino izvođenje zahtjeva kvalitetan ansambl. Riječ je o baletu koji je slavlje plesa, pravi vatromet plesačkih vještina. Riječ je o komičnom baletu, a komedija je najteži kazališni žanr, jer je ljude teško nasmijati. Za razliku od filma u kazalištu imate samo jednu priliku da nekom scenom nasmijete gledatelja i nastojite je iskoristiti na najbolji mogući način. Stoga je tajming svakog pokreta od presudne važnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lakši repertoar ne znači lakši posao

    Intervju: Mladen Mordej Vučković, voditelj Baletnog ansambla GK Komedija

    Piše: Maja Đurinović
    Današnji Baletni ansambl Kazališta Komedija svojim plesnim brojevima više nije samo ukras predstava jer se u modernim mjuziklima koji su dobrim dijelom budućnost Komedijina repertoara, potpuno afirmirao. Repertoar Komedije služi zabavljanju publike i s te je strane on lakši u odnosu na tzv. ozbiljni repertoar, primjerice HNK. No, za članove Baletnog ansambla posao nije ništa lakši od drugih baletnih ansambala, naprotiv
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Radim arhitekturu prostora

    Intervju: Edward Clug, koreograf

    Piše: Zlatko Vidačković
    Uvijek, kada netko i ne pleše, nego se samo pojavi na sceni za vrijeme dok neki plesač i plesačica pleše, on je dio arhitekture prostora. Više me zanima tijelo kao dio prostora, nego odnosi među likovima, više vidim tijelo, nego osobnost koja je iza njega. Na tome gradim predstavu. Najviše vremena koristim za pokret, koji je meni kao koreografu najznaimljiviji u estetskom smislu, no pokret dobije smisao tek u kontekstu, kada je postavljen u situaciju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nova plesna scena u Varaždinu

    Intervju: Sanja Tropp Frühwald, koreografkinja i izvođačica

    Piše: Iva Nerina Sibila
    U razgovorima sa začetnikom Dana performansa Ivanom Mesekom, rodila se ta ambiciozna zamisao o uvođenju suvremenog plesa u tu manifestaciju. Taj moment segmentiranja festivala ili bolje rečeno kreiranje redovitih plesnih događanja u Varaždinu, smatram izrazito bitnim, jer na taj način dajemo suvremenom plesu i performansu u Varaždinu kontinuitet. Znači, ne zasićujemo publiku, još nenaviklu na ovu vrst umjetničkog izraza, nego joj se zavlačimo pod kožu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Portugalski baletni vrhunci

    Intervju: Tomislav Petranović, baletan

    Piše: Zlatko Vidačković
    Imao sam nekoliko ponuda kada sam odlučio otići iz Beča, a između tri najprimamljivije bili su Kraljevski balet iz Birminghama, Basel Ballet meni jako dragog koreografa Richarda Wherlocka i Portugalski nacionalni balet. Odlučio sam se za Portugalski nacionalni balet i Lisabon, budući da su vrlo raznolik i kvalitetan repertoar kompanije, klima, ljepota i veličina grada činili neodoljivu kombinaciju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Volim energičnost Danse macabrea

    Nova lica baleta - Mali intervju: Eugen Dobrescu, solist baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Rad sa Stašom Zurovcem na predstavi Danse Macabre bio je nešto posve novo za mene, premda sam gledao njegove ranije produkcije. Ne može se ni uporediti s klasičnim baletom. Osobito mi se svidjela snažna scena Mojih sedam smrti, a uživao sam i u sceni Lovci na snove. Volim energičnost te predstave.
    Volio bih plesati više nego sada, a nadam se da ću i u Zagrebu plesati neke od uloga u kojima sam nastupao u Bukureštu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi novoga

    Intervju: Milka Hribar-Bartolović, prvakinja baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Maja Đurinović
    Giselle mi je vrhunac u smislu klasičnog baletnog izraza. Obožavala sam Pjesme ljubavi i smrti Milka Šparembleka, a Mujićev Idi vidi stvarno mi je nešto posebno. Bilo je to za mene nešto tako novo i tako oslobađajuće i katarzično. Balerini se u karijeri rijetko dogodi, kao meni u Dami, da se sve poklopi: priča i lik koji te privlače, koreograf kojeg poznaješ i u koga imaš povjerenja, partner koji ti odgovara, glazba koja te dira… Trebala sam samo uživati u poslu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dama s kamelijama znatno je slobodnija od Traviate

    Intervju: Carl Davis, skladatelj

    Piše: Zlatko Vidačković
    Temi sam pristupio na način koji se prilično razlikuje od Verdijevog. U operi La Traviata Verdi nije mogao prikazati eksplicitno seksualno ponašanje, jer je ta opera i u obliku u kojem je poznajemo u svoje vrijeme bila prilično skandalozna. U romanu postoje scene za koje mislim da su nevjerojatno moderne i koje bi zbog svoje iskrenosti i izravnosti mogle biti gotovo šokantne i danas ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesač za glumački zahtjevne uloge

    Intervju: Ivan Gil-Ortega, plesač

    Piše: Zlatko Vidačković
    Bitno je izgraditi dobar odnos, uspostaviti dobru vezu. Ja sam vrlo otvorena osoba i volim pričati. Obično se jako dobro slažem s ljudima s kojima radim. Vrlo sam otvoren i vrlo fer. Poštujem koreografe ukoliko oni poštuju mene. S nekim koreografima se nisam baš slagao jer se nisu lijepo ponašali prema meni, a odnos koreografa i plesača mora biti zasnovan na uzajamnom poštovanju. Kad se to uspostavi, više nema problema
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Volim Split, ali bih želio plesati i u Zagrebu

    Intervju: Azamat Nabiullin, prvak Baleta HNK u Splitu

    Piše: Zlatko Vidačković
    Vamoseva koreografija Sna ljetne noći na ovogodišnjem Splitskom ljetu je za mene bila nova i zahtjevna. Kod njega se vidi da želi napraviti nešto novo, nevezano s ruskom školom na koju sam navikao. To mi je zanimljivo. Od nas traži glumački angažman, što većina koreografa ne čini. On osobno i glumački otvara plesača, radeći individualno sa svakim plesačem i to mi odgovara. Ono što Vamos napravi ostaje u plesaču i on se razvija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Za zagrebački ritam treba puno energije

    Nova lica baleta - Mali intervju: Jegor Menjšikov, prvak baleta HNK u Zagrebu

    Piše: Zlatko Vidačković
    U Zagrebu je u odnosu na Tel Aviv i Sankt Peterburg za mene znantno zahtjevnije. Imamo znatno više izvedbi u krećem razdoblju, a to mi se prije dešavalo samo na gostvanjima. Za to treba puno više energije. Za budućnost imam nekih ideja i želja, ali ona je neizvjesna i ne znam što me čeka. Inače više volim dramske, tragične balete. U Zagrebu imam ugovor na godinu dana, do slijedeće zime, i nadam se da ću ostati ako Kazalište to bude željelo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadahnuće ritualom orijentalnih plesova

    Intervju: Valentina Lacmanović, plesna umjetnica

    Piše: Maja Đurinović
    Trans plesovima naučila sam najviše o sebi i svijetu, nakon svih knjiga i studija, samo kad sam se zatvorila u studio i odlučila pogledati u sebe i suočiti se sa nekim malim istinama, tek tad sam naučila, i još učim. Na kraju predstave Shedervish oslobodi se energetsko polje. Kad se završi performans znam da oko sebe imam energetsko polje, osjećam se sjajno, puno, osjetljivo, nakon tog plesa nema nikakvog umora, naprotiv. Osjećam da nema granice između mene i ostatka svijeta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vjerujem u baletnu apstrakciju

    Intervju: Leo Mujić, koreograf i plesač

    Volim koreografije koje žive, nasuprot samostanskim baletima. Ti se baleti razvijaju, dišu, nikada ne staju na gotovom pokretu, nema kraja.  Uživam u prokletstvu ovog posla, a to je da je uvijek moguće bolje. Zasad uživam stvarati kreacije. Kada gledam one stare, već napravljene, vidim samo svoje greške, i čine mi se poput dinosaurusa… Također se nadam da će zagrebačka koreografija ostati ovako živa, da se neće zadovoljiti postojećim, učinjenim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mašti nema kraja

    Intervju: Dženisa Pecotić, kostimografkinja

    U kostimografiji sve na prvu loptu smatram odbojnim i potpuno bez šarma. Takav pristup ne ostavlja prostora za znatiželju, istraživanje, čitanje između redova. Gdje je tu izazov? Minimalistički pristup u kostimografiji u suvremenom plesu danas se dosta koristi, međutim kod takvog pristupa često dolazi do sraza između ideje i realizacije, jer je čistoća i egzaktnost same ideje skoro uvijek jača od mogućnosti realizacije te ideje
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Puštam glazbu da sazrijeva u meni

    Intervju: Vasco Wellenkamp, koreograf

    Piše: Iva Nerina Sibila
    U životu sam napravio više od sto predstava no, ima nekoliko radova, možda četiri-pet, koji su promijenili moj život i moje razmišljanje o koreografiji. Takve su zagrebačke Balade... koje donosi vjetar... Bio sam tada 1992. ovdje puna tri mjeseca, dao sve od sebe i polako su mi plesači počeli davati odgovor. Javio se veliki entuzijazam i osjetio sam ogroman ljudski potencijal u zagrebačkim plesačima, a predstava je nastala zahvaljujući njima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Luksuz autentičnog pokreta

    Intervju: Selma Banich, plesačica i koreografkinja

    Piše: Iva Nerina Sibila
    Selma Banich plesačica je izuzetne tehnike, muzikalnosti i brzine. Dodamo li tome i karizmatičnu scensku pojavu, lakoću kojom mijenja stilove te profesionalnost, od nje se očekivala međunarodna karijera plesačkog virtuoza u trupama po njezinom izboru. No, okrenula se plesačkom i civilnom aktivizmu, sa istomišljenicima poreknula EkS-scenu i OOUR, te kontinuirano kreira i izvodi neke od najradikalnijih plesnih izvedbi na našoj sceni ...pročitajte cijeli tekst...