U skladu s javnim interesom ili ne?

U povodu namjere promjene modela upravljanja Zagrebačkim plesnim centrom (2)

  • Zagrebački plesni centar, foto: www.plesnicentar.info

    Gradska uprava predlaže ukidanje jedine neovisne institucije za razvoj suvremenog plesa u Hrvatskoj. Prijedlogom Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Zagrebački plesni centar više neće postojati kao samostalna institucija nego će se pripojiti Zagrebačkom kazalištu mladih. Prijedlog je izazvao protivljenje plesne struke koja je ujedinjena i smatra da se ukidanjem ZPC-a ukida budućnost suvremenog plesa u Hrvatskoj. Plesna struka od Grada traži dijalog i suradnju u razvoju novog, održivog modela upravljanja ZPC-om kao središnjom kućom zagrebačkog i hrvatskog suvremenog plesa.

    Zagrebački plesni centar prva je i jedina institucija u državi namijenjena isključivo razvoju i predstavljanju suvremenog plesa. Dok su druge grane umjetnosti u gradu Zagrebu zastupljene širokom paletom institucija koje omogućuju razvoj njihovih različitih potencijala, ples je tek nedavno dobio jednu. Bez obzira na dugogodišnju tradiciju suvremenog plesa u Hrvatskoj od početaka 20. stoljeća, prvo institucionalno priznanje ove umjetnosti stiže tek 2009. kada se otvara Zagrebački plesni centar u Ilici 10.

    Grad Zagreb uložio je 36 milijuna kuna u radove na zgradi u Ilici 10 kako bi je namijenio isključivo plesnoj umjetnosti. Od 2009. centar je otvoren za rad svim plesnim umjetnicima sa scene, ostvarujući višegodišnje EU projekte, koprodukcije i festivale te edukativne programe za amatere svih uzrasta. Samo u 2015. u ZPC-u je održano 115 predstava suvremenog plesa, uz programe 40 raznih festivala, a deset tisuća građana sudjelovalo je u programima koji se održavaju tijekom godine. No danas, tek sedam godina od osnivanja, Grad već odustaje od svojeg interesa za institucionalni razvoj plesa i plesna se struka ponovno mora suočiti s mogućnošću dijeljenja prostora s drugom institucijom.

    Plesna scena, koju čine 24 umjetničke organizacije i oko 250 umjetnika i umjetnica, jedan je od najaktivnijih zamašnjaka umjetničke i kulturne scene grada Zagreba i Republike Hrvatske. Godine 2015. u gradu Zagrebu realizirano je 259 javnih profesionalnih predstava u domaćoj produkciji. Od 2010. godine do danas ostvareno je 312 međunarodnih gostovanja u četrdeset različitih država na pet kontinenata. Svojim međunarodnim suradnjama plesni umjetnici u Zagreb dovode svjetsku plesnu scenu te time ističu prepoznatljivost hrvatske kulturne scene u svijetu. Ulaganje u takav prostor je ne samo ulaganje u razvoj plesne umjetnosti nego i u kulturni razvoj grada te kvalitetu njegove kulturne baštine, kao i u njegov turistički potencijal.

    Plesna struka je u tome jedinstvena, a ima i podršku kolega iz ansambla ZKM-a.

    Branko Banković, dugogodišnji plesač, predsjednik Udruge plesnih umjetnika Hrvatske i dobitnik nagrade za trideset godina umjetničkog djelovanja od strane plesne struke, kaže: „Zagrebački plesni centar kao institucija za produkciju plesne umjetnosti, trebala bi biti ravnopravna, a ne ovisna o drugim scenskim i kazališnim institucijama. Ostavljanje Centra isključivo plesu, namjesto pripajanja dramskom kazalištu, omogućilo bi razvoj suvremene specijalizirane ustanove odgovorne za edukacijski, istraživački, produkcijski i distribucijski segment suvremenog plesa u Hrvatskoj.“

    Katarina Đurđević, koreografkinja i predsjednica Udruge profesionalnih plesnih umjetnika UPPU PULS, kaže: „Pripajanje ZPC-a ZKM-u znači vraćanje na model Omladinskog kulturnog centra iz osamdesetih u kojem je ples prezentiran samo kao povremeni gost u programu ZKM-a. Upravo je zbrinjavanje većine umjetnika nezavisne plesne scene u jedinstveni, autonomni prostor bio jedan od poticaja da se krene u osnivanje Zagrebačkog plesnog centra te bi stoga pripajanje drugoj instituciji značilo povratak tridesetak godina unatrag. Pripajanjem, ZPC se nepovratno daje na upravljanje potencijalnim voditeljima ZKM-a, koji neće biti stručni u području suvremenog plesa i upućeni u specifičnosti te scene..“

    U pismu koje je Ansambl ZKM-a uputio pročelniku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivici Lovriću stoji: „Dajemo snažnu podršku kolegama s plesne scene u njihovim nastojanjima da zadrže autonomnost Zagrebačkog plesnog centra. Zaslužuju to svojim radom, svojim rezultatima i svojom organiziranošću i izvrsnim predloženim modelom za upravljanje Zagrebačkim plesnim centrom koji je financijski najisplativiji, organizacijski najširi i što je najvažnije – ostaje plesnoj sceni koja je višestruko zaslužila bar jedan prostor u kojem mogu slobodno i nezavisno stvarati. Duguje se to svim generacijama umjetnika koji su svojim radom zadužili ovaj grad i svim nadolazećim generacijama iz mnogih plesnih škola, a sada i sa novotvorenog Odsjeka za ples ADU.”

    Doc. art. Andreja Jeličić, predstojnica Odsjeka plesa Akademije dramskih umjetnosti, također je izrazila snažnu podršku samostalnosti ZPC-a: „Odsjek plesa Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu snažno podržava i pridružuje se nastojanjima plesnih udruga i cjelokupne zagrebačke suvremenoplesne scene da se održi samostalnost Zagrebačkog plesnog centra i spriječi njegovo pripajanje bilo kojoj drugoj instituciji. Nakon što je plesna scena dočekala otvaranje i funkcioniranje toga centra kao ključnog poligona za svoj rad i prisutnost u javnosti – od izvedbe, kreativnih i istraživačkih rezidencija i projekata, do rada sa širom populacijom na popularizaciji i širenju plesne kulture, spajanje s drugom institucijom značilo bi strašan korak unazad kojim kao da se ponovo postavlja pitanje smislenosti postojanja i aktivnosti cijele jedne umjetničke grane. Prva generacija studenata plesa na ADU već se itekako koristi resursima koje ZPC omogućuje, a nove generacije mladih plesnih umjetnika i edukatora računaju na njega kao na svoj budući prostor za rad.” 

    Normela Krešić Vrkljan, ravnateljica Škole suvremenog plesa Ane Maletić, izjavila je: „Otvaranjem Zagrebačkog plesnog centra Škola je kao dio zajednice pronašla mjesto na kojem je značajno unaprijedila svoj javni rad i vidljivost. Osim toga, učenici i nastavnici Škole sudjeluju u radu ZPC-a kao polaznici edukativnih radionica, gledaoci javnih izvedbi, sudionici tribina i stručnih predavanja, ali i kao domaćini drugim umjetničkim školama prilikom njihovog predstavljanja u našem gradu. Slijedom navedenog, ZPC kao samostalan i nezavisan prostor, otvoren svim procesima i pojavnostima unutar suvremene plesne scene, zalog je njezina kontinuiteta i vitalnosti i kao takav postaje imperativ.“

    UPUH-UPPU "PULS" se u svom priopćenju pita: „U interesu je Grada Zagreba da osigura prostor i sredstva za stabilnost institucije plesne umjetnosti, a ne da je zatire brzopletim potezima. Postavlja se pitanje zašto pročelnik Gradskog ureda za kulturu Ivica Lovrić i gradonačelnik Milan Bandić ne djeluju u skladu s javnim interesom?“

    PLESNA SCENA.hr, 8. travnja 2016.

kritike i eseji

najavljujemo...