Kontinuitet međunarodnog zagovaračkog rada

Nomad Dance Advocates, Beograd, 20. i 21. listopada 2017.

  • Nomad Dance Advocates, Beograd, 20. i 21. listopada 2017., foto: Vladimir Opsenica

    Treći po redu međunarodni zagovarački sastanak regionalne mreže Nomadska plesna akademija (Nomad Dance Academy), održan je Beogradu 20. i 21. listopada pod motom Make room for dance! Organizator tog događaja bila je Stanica – Servis za savremeni ples, a cilj, prema mrežnoj stranici organizatora bio je „uključiti sve sudionike i goste u zamišljanje budućnosti u kojoj ples neće biti slučajnost i incident, nego društvena praksa koja približava ljude i stvara prostor u kome je moguće razumjeti i podržati jedni druge“. Nomad Dance Academy platforma je umjetnika i profesionalca koji rade na području suvremenog plesa iz šest zemalja regije – Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Osnovana je 2005. s namjerom da potakne suradnju u toj regiji, da uspostavi nove i osvježi stare veze među raznim subjektima na području suvremenih plesnih praksi, teorije, kritike i produkcije, da otvori nove modele edukacije i stvori bolje uvjete rada i širu vidljivost ovog umjetničkog i kulturnog polja.
    Nomad Dance Advocates, Beograd, 20. i 21. listopada 2017., foto: Vladimir Opsenica
    Zagovarački projekt samo je jedna od linija djelovanja NDA; ostale uključuju međunarodni edukacijski projekt Nomad Summer koji se prošlog ljeta održao na Ohridu s fokusom na suradničke edukacijske prakse – co-teaching, i arhivski projekt kojemu je cilj pokrenuti zajednički, regionalni digitalni plesni arhiv. Prvi put realiziran 2012. pod nazivom Nomad Dance Advocates u Skopju, a potom 2015. u Sofiji, projekt je osmišljen kako bi se poboljšala komunikacija među akterima – pripadnicima struke i predstavnicima javnih administracija, lokalnih javnih uprava i ministarstava kulture koji kreiraju kulturnu politiku i time uvjete za rad plesnih zajednica.

    Plesne zajednice navedenih zemalja, takozvane balkanske regije, dijele gotovo identične probleme, kako su kontinuirano na marginama interesa i razumijevanja vlastitih kulturnih politika. Kako naglašava NDA u najavnom tekstu ovog događanja: „Suvremeni ples jedan je od najživljih i najizazovnijih umjetničkih polja na Balkanu. Pridonosi prepoznatljivosti balkanskih suvremenih izvedbenih umjetnosti na svjetskoj razini, a istovremen pati od neprekidnog odljeva talenata. Osnovni uvjeti rada i stabilna podrška ono su što nedostaje tako naši najtalentiraniji umjetnici i profesionalci odlaze u zemlje koje nude bolje mogućnosti. Potrebne su nam kulturne politike koje mare za uvjete rada, suradnju i transparentnost odlučivanja kako bi održale taj dinamični sektor…“
    Nomad Dance Advocates, Beograd, 20. i 21. listopada 2017., foto: Vladimir Opsenica
    Na ovom sastanku sudjelovali su predstavnici zemalja NDA mreže kao i Mađarske, Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Država, Švedske, Poljske i Rusije. Teme diskusija i sesija raznih formata velikim su dijelom bile usmjerene na prostore za ples, na pitanja kakve plesne centre trebamo, po kojim modelima bi ti centri trebali funkcionirati, kako trebaju biti vođeni i kome se obraćati te koje su to postojeće institucije ili prakse koje se mogu prepoznati kao uspješne i koje mogu poslužiti kao poticaj ili novi saveznik. Za razliku od uobičajenih međunarodnih sastanaka plesnih profesionalaca, NDA zagovarački projekt ustrajava na sudjelovanju predstavnika javnih administracija i zapravo je usmjeren na razvoj komunikacije s tim sektorom unutar drugačijih uvjeta nego što je uobičajeno u redovnom djelovanju. S razine ministarstava kulture, potvrđujući važnost NDA mreže, na ovom sastanku bili su prisutni visoko pozicionirani predstavnici iz Hrvatske i Bugarske, a iz Makedonije i novi ministar kulture Robert Alagjozovski.
    Nomad Dance Advocates, Beograd, 20. i 21. listopada 2017., foto: Vladimir Opsenica
    Iako hrvatska plesna scena preživljava kroz kontinuitet loših uvjeta i neriješenih problema na svim razinama, gledano iz perspektive ostalih zemalja regija i međunarodne scene, održava zavidan ugled i prepoznatljivost – te se često imenuje vodećom scenom u regiji. Značajke po kojima je hrvatska scena prepoznata prvenstveno su autentični i dosljedni umjetnički projekti, zatim teorijska i publicistička scena, ali i politička osviještenost i osmišljeno aktivističko djelovanje koje se prati s pozornošću. Segment scene koji pak vidljivo nedostaje gledano iz iste međunarodne perspektive je neka vrsta platforme ili nekog drugog jasnog formata koji bi omogućio da se hrvatska suvremenoplesna produkcija može vidjeti unutar nekoliko dana. Trenutačni modeli prezentacije, odnosno nepostojanje reprezentativnog post-produkcijskog okvira za hrvatske autore, koji bi bio mjestom okupljanja onih koji žele vidjeti radove i upoznati presjek naše scene, veliki je manjak hrvatske plesne infrastrukture.

    © Iva Nerina Sibila, PLESNA SCENA.hr, 9. siječnja 2018.

Piše:

Iva Nerina
Sibila

kritike i eseji

...zabilježili smo