Teta Silvija

O Silviji Hercigonja s povodom

  • Silvija HercigonjaU Kulturnom centru Travno, 28. ožujka 2018. održana je Svečana godišnja produkcija Škole za balet i ritmiku povodom promjene njezinog imena u Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonja, čime je vrlo transparentno odana počast osnivačici škole, plesačici i plesnoj pedagoginji koja je 1954. započela rad kao baletni pedagog u trešnjevačkom društvu Naša djeca. Njezini baletni tečajevi su bili ishodište buduće nove, specifične baletne škole. Kako (preuzimam iz dobivenih materijala Škole) istodobno, pri društvu nastaje i dramska skupina koja postaje Pionirsko amatersko kazalište (buduće Malo kazalište Trešnja, a danas Gradsko kazalište Trešnja) sa sjedištem u Domu kulture Maksim Gorki, Mošćenička 1, tako Silvija Hercigonja koja 1961. stupa na dužnost baletnog pedagoga i koreografa, svoje učenike vrlo brzo stavlja na scenu odnosno baca u vatru uključujući ih u predstave.

    Silvija HercigonjaSmatrala je to važnim dijelom plesačkog obrazovanja i nepogrešivom provjerom istinskog umjetničkog talenta. Jedna od njezinih učenica Almira Osmanović ističe: „Bila je veliki pedagog i sjajan koreograf. Imala je ogromnu pozitivnu energiju koju je nesebično prenosila na svu svoju djecu i autorsku ekipu s kojom je uglavnom radila svoje balete. Glazbu je pisao kompozitor Miroslav Berta, rasvjetu i atmosferu je kreirao veliki umjetnik Aleksandar Augustinčić, a kostime je uvijek kreirala gđa Ljubica Wagner. Njezine predstave, namijenjene djeci, su bila prava remek-djela, a uvježbanost dječjeg ansambla je bila besprijekorna. To je bilo zaista fascinantno: red, rad i disciplina od malih nogu.“
    PIK oko 1960.: Silvija Hercigonja, Milana Broš i Slavenka Čečuk
    U sastavu kazališta, a kao odjel Muzičke škole, 1971. se iz baletnih tečajeva formira Škola za balet, a Silvija Hercigonja postaje prva umjetnička voditeljica Škole koja se izborila za status radne jedinice unutar Kazališta Trešnja. Kasnije će se (1994.), s novim generacijama i novim vodstvom Škola odvojiti od Kazališta i osamostaliti kao Osnovna škola za balet i ritmiku, da bi se u prosincu 2017. dobila pravo na promjenu imena u Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje.

    Silvija Hercigonja, foto: Tošo DabacTim povodom podsjetit ćemo na karijeru plesne umjetnice prije nego je postala „teta Silvija“, poznata po prodornim plavim očima, neobično dubokom glasu, pravednoj strogosti i zaraznom osmjehu. Silvija Hercigonja (Tuhelj, 1923 – Zagreb, 1999) karijeru je započela u Plesnoj grupi Ane Maletić (zabilježena je u nastupu grupe 1946.), i pretpostavljamo da je iz tog ranog poslijeratnog perioda i jedna serija fotografija plesačica u prirodi Toše Dabca koju je nedavno u umjetnikovom arhivu otkrila Iva Prosoli, i unutar kojih smo prepoznali mladu Silviju u zaigranim akrobacijama i skokovima prirodno odapeta tijela u obliku strelice ili klupka kojima kao da pokušava dohvatiti oblake. Godinu dana kasnije nalazimo je u programu „prvog nastupa baletnog ansambla Zagrebačka plesna pozornica“ Ane Maletić 24. svibnja 1947. (nastup je uključivao tri koreografije: Istarska balada, Iz starog Dubrovnika i Petrica Kerempuh). Iako je bilo i puno simpatizera i čestitki, nastup Zagrebačke plesne pozornice nije dobro prošao, jer je uz neke stručne bilo i neugodnih političkih primjedbi; Anin plesni projekt javno i protestno napušta i solist Franjo Horvat, te će iste jeseni Ana Maletić rasformirati skupinu nastavljajući samostalni tihi rad na pokretanju Škole.
    Klas Silvije Hercigonje
    Silvija Hercigonja odlazi na satove klasičnog baleta u baletni studio HNK-a u Zagrebu kod Ane Roje i Oskara Harmoša, gdje je od 1948. do 1960. angažirana kao članica baletnog ansambla, a pleše i solističke, epizodne, karakterne uloge, poput vile Carabosse u Trnoružici koju 1950. postavlja Harmoš. Vjerojatno je zbog ekspresivnosti lica i pokreta, karakteristične za školu baziranu na modernističkim teorijama plesa, Silvija Hercigonja imala i glavnu ulogu Rezolucije u filmskoj baletno pantomimskoj satiri Tajna dvorca IB u režiji Milana Katića (1951) snimljenoj prema popularnoj jednočinki Fadila Hadžića Druga rezolucija koja se davala na programu Kerempuhovog vedrog kazališta.
    Tajna dvorca I.B., red. Milan Katić
    Riječ je o političkoj satiri i duhovitoj zafrkanciji na temu akcija Informbiroa protiv Jugoslavije u kojoj delegati zabrinuti situacijom u Čudovišnoj zemlji na jednoj spiritističkoj seansi u Dvorcu I.B. prizivaju Rezoluciju koju onda šalju među narod da ih pokuša pobuniti. Taj kratki film, dostupan na internetu, za nas ima posebnu vrijednost jer uz Silviju Hercigonju gledamo nestašne mlade snage hrvatskog baleta tih godina: Nenada Lhotku, Milka Šparembleka, Zvonimira Podkovca i Ladislava Sertića.

    Usporedo s aktivnim plesačkim angažmanom Silvija Hercigonja već 1948. započinje pedagoški i pedagoško koreografski rad u Zagrebačkom pionirskom kazalištu (sada Zagrebačko kazalište mladih); profesiju u kojoj se nesumnjivo našla, i koju će onda posvećeno i uspješno nastaviti razvijati na Trešnjevci.

    © Maja Đurinović, PLESNA SCENA.hr, 17. travnja 2018.

Piše:

Maja
Đurinović