Sjećanja, portreti i izložbe

  • Stopama Slavenske

    Sjećanje: Zvonimir Podkovac (Slavonski Brod, 2. ožujka 1926. – Calas, 27. veljače 2022.)

    Piše: Maja Đurinović
    Kad je 1953. stigao u Pariz, Podkovac je ispunio stari san i veliku želju i krenuo na sate baleta u Studio Wacker kod Olge Preobraženske. Ali nije htio raditi samo na tehnici i kvaliteti plesanja nego se želio kompletno obrazovati. U Francuskoj je nastupao u kompanijama u kojima se kreću i mijenjaju i drugi zagrebački plesači Pleše na turnejama po cijelom svijetu, snima, gostuje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesač snažna skoka i mekih pokreta

    Sjećanje: Štefan Furijan (Varaždin, 6. srpnja 1942. – Zagreb, 25. veljače 2022.)

    Nakon angažmana u Ljubljani, Štefan Furijan u Zagrebu se razvio u plesača visoke tehničke čistoće, pouzdanog partnera i umjetnika velike i sugestivne izražajnosti. Pripadao je onoj generaciji naših baletnih umjetnika koji ne samo da su nosili repertoar Baleta HNK-a u Zagrebu, nego su obilježili i dali prepoznatljivost razdoblju u kojemu su djelovali ...pročitajte cijeli tekst...
  • Disciplina, toplina i talent

    Cristini Lukanec, uz oproštajni nastup i 27 godina „predanog, inspirativnog i impresivnog“ umjetničkog rada u Baletu HNK-a Ivana pl. Zajca

    Riječki HNK prepoznalo je sve kvalitete Cristine Lukanec i sve njene talente a dugogodišnji trud i odlazak sa scene obilježilo svečanom izvedbom Orašara, uz mnoge tople riječi i želje za jednako uspješnom pedagoškom karijerom. Ne sumnjam u njezine daljnje uspjehe i znam da će istrajnost u tom odgovornom poslu naći u svom znanju i prirođenoj radišnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mojih prvih devedeset godina

    Maja Bezjak u povodu svog 90. rođendana

    Pisanje me ispunjalo velikom radošću kao nova stvaralačka faza mog života. Uz svakodnevno vježbanje glasovira i čitanje literature, fizički trening i pješačenje dogurala sam do svoje devedesete godine. Stojim pred rampom HRT-a, koji mi posvećuje emisiju povodom mog jubilarnog rođendana, a ja uopće ne osjećam te godine, još uvijek trčim i radujem se svakom vedrom danu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Istinski autoritet

    Sjećanje: Tatjana Lucić-Šarić (Benkovac, 18. listopada 1942. – Zagreb, 15. kolovoza 2021.)

    Tatjana Lucić-Šarić bila je istinski autoritet, karizmatična, dubokog glasa, crne kratko podšišane kose i uvijek crveno nalakiranih noktiju. Voljela je komunicirati s ljudima i nekom prirodnom lakoćom ostavljala je snažan dojam. Širokog područja interesa i velikog znanja, cijeli svoj život posvetila je upravo Baletnoj školi na Ilirskom trgu i svojim učenicima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izravna, energična i potpuno ekscentrična

    Izložba Beskompromisno svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj Ajki, organizator ULUPUH, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb, 8. – 29. travnja 2021.

    Piše: Maja Đurinović
    Po ulasku u relativno veliki izložbeni prostor, prepun kreacija Ike Škomrlj, grupiranih od dramskih, preko glazbeno-scenskih (opera, opereta i mjuzikl) do baletnih djela, pojačanih skicama i crtežima te fotografijama i snimkama predstava, po bojama i linijama i specifičnoj duhovitoj humoreski detalja osjećate jedinstvenost Planete Ajki
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neokrnjena dražest Ane Pavlove

    Uz 140. godišnjicu rođenja (12. veljače 1881.) i 90. godišnjicu smrti (23. siječnja 1931.)

    Skladne, nježne figure neobično lijepih stopala, krhkija nego mnoge suvremenice u doba u kojemu su se obli udovi balerina smatrali lijepima i poželjnima, Ana Pavlova upravo je fragilnošću svoje figure skrenula pozornost na sebe, postavši nadahnuće i slavnome Petipau i mladome Mihailu Fokinu. Fokin će upravo za nju i s njome stvoriti Saint-Saënsova Umirućeg labuda ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komadići slagalice velike karijere

    Znanstveno-umjetnički skup Margarita Froman, Ususret 100. obljetnici dolaska Margarite Froman u Zagreb – Profesionalizacija i uspostava hrvatskog nacionalnog baleta, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb, 28. i 29. studenoga 2020.

    Piše: Mihaela Devald
    Prije stotinu godina, 16. siječnja 1921. u Zagreb je stigla ruska baletna umjetnica Margarita Froman. Došla je u Zagreb kako bi ovdašnjoj publici prezentirala neka od najsuvremenijih baletnih djela tog vremena, a onda je u Zagrebu ostala trideset i pet godina, nadograđujući svoju plesačku karijeru onom pedagoškom, koreografskom i redateljskom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatski zet – zvijezda talijanskog baleta

    Sjećanje: Alfredo Kollner (1933.-2020.)

    U hrvatskom baletu ima više parova čiji su brakovi pridonosili njihovu profesionalnom životu i uspjehu. Alfredo Kollner i Vjera Marković ostvarili su, svatko za sebe, ali i u zajedništvu, velebne karijere. U svojim su domovinama i domovini onoga drugog, kao i širom Europe i svijeta, talentom i marljivošću ostavili zamjetan i važan trag
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uvijek izravan

    Sjećanje: Miljenko Vikić (Dubrovnik, 10. lipnja 1931. – 30. listopada 2020.)

    Godine 1958. Miljenko Vikić došao je u Zagreb, upravo u razdoblju takozvana zlatnog doba zagrebačkoga Baleta. Ubrzo je svojom pojavom, svojim plesom, svojom neponovljivom scenskom izražajnošću, širinom i smjelošću svojega ponašanja i razmišljanja te svojim modnim odabirima osvojio Zagreb. Ostvario je i mnoge nezaboravne koreografije u operama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Balerina prekrasnih linija

    Sjećanje: Ludmila Naranđa Sertić (1936 – 2020)

    Piše: Mihaela Devald
    Samo pet mjeseci nakon smrti Ivice Sertića umrla je njegova supruga i muza, balerina i baletna pedagoginja Ludmila Naranđa Sertić. Na snimkama koje su mi Sertići ustupili vidjela sam Ludmilu u nekim od njezinih najboljih uloga. Fascinirala me vitka balerina prekrasnih linija, emotivnog nastupa i precizne tehnike koja je bez napora savladavala i najzahtjevnije podrške ...pročitajte cijeli tekst...
  • Profinjenost i perfekcionizam

    Sjećanje: Irena Milovan (Zagreb, 5. siječnja 1937. – Madrid, 16. srpnja 2020.)

    Piše: Maja Đurinović
    Nakon Pariza, gdje se, kao i većina naših plesača usavršava kod Egorove i pleše kod Janine Charrat, pa angažmana u Stuttgart baletu, Irena Milovan odlazi u Santiago de Čile gdje sa suprugom Cintolesijem intenzivno radi u kazalištu. Ondje je prvakinja baleta, a uz rad u kazalištu osniva i prvu državnu baletnu školu La Escuela de Ballet del Municipal de Santiago ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poticaj mladim umjetnicima

    Godišnje nagrade Baleta HNK u Zagrebu: laureati Anamarija Marković i Drew Jackson

    Piše: Mihaela Devald
    Osobno se nadam kako su ove nagrade samo početak uspješnih karijera koje očekuju te mlade umjetnike. Oni svoj potencijal pokazuju svakodnevno, predajući se bez zadrške svim izazovima baletne profesije. Na sceni blistavi i samopouzdani, a privatno skromni i strpljivi, i Anamarija i Drew mogu biti nadahnuće kolegama te im ovom prilikom čestitam iskreno i od srca! ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dama koja je posjedovala scenu

    Sjećanje s povodom: Maja Srbljenović Turcu (Široki Brijeg, BiH, 3. rujna 1941. – Zagreb, 6. lipnja 1995.)

    Piše: Maja Đurinović
    Srećom, Maja nije sačuvana samo u kratkim osvrtima, intervjuima i sjećanjima, koja su, poput nas – koji smo bili osupnuti njezinom raskošnom scenskom moći, krhka i prolazna. Uz zabilježene predstave postoje barem dvije snimke zagrebačke televizije koje treba vidjeti i koje prenose više od dokumentacije umjetničkog rada koreografa i umjetničke interpretacije plesačice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Snaga krhkog rudara

    Sjećanje: Norman Arthur Dixon (1926.–2020.)

    Norman Dixon bio je čovjek rijetkih kvaliteta i raznorodnog znanja. Imao je lirsku dušu punu želje za pozornicom i ubrzo po dolasku u Ballet Rambert svladao je najzahtjevniji repertoar interpretirajući uloge prinčeva u najpoznatijim naslovima baletne literature. Koreografije slavnih umjetnika u kojima je nastupao, nadahnule su ga da i sam počne koreografirati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od onih koje s radošću pamtimo

    Sjećanje: Ivica Sertić (1927.–2020.)

    Piše: Mihaela Devald
    Ivica Sertić živio je ispunjeno, ostvareno, strasno, djelujući na više umjetničkih područja. Kao pripadnik jedinstvene generacije pedesetih, Ivica je zajedno sa suprugom otišao u svijet gdje je ostvario iznimno uspješnu i bogatu karijeru. Osim po biografskim podacima, Ivica će prije svega ostati upamćen po svojoj osobnosti, svakako kao jedan od onih koje s radošću pamtimo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Laboratorij za traženje novoga pokreta

    Kasijan Goleizovski, koreograf i reformator ruskog baleta

    Kasijan Goleizovski nikad nije prestao eksperimentirati, iako je kao dobar poznavatelj klasike često radio obnove klasičnih predstava. Neki od njegovih koncertnih dueta ili sola izvode se do danas. Apstraktan i zahtjevan balet pun emocija Skrabinijana, koji je neobičan spoj kratkih brojeva složenih u cjelinu i danas izvode mnoge baletne trupe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvat na Broadwayu

    Kazimir Kokić (1911.-1982.)

    Kazimir Kokić balet je učio u Zagrebu kod Margarete Froman. Nije bio klasični nego karakterni plesač. Znao je sve vrste plesova. Imao je veliki talent i fotografsko pamćenje. Profesionalni put ga je preko Züricha vodio do Pariza, a s Ballet Russe de Monte Carlo odlazi 1938. u Sjedinjene Države. Nakon rata na u Broadwayu će nastupiti u nizu plesačkih uloga u mjuziklima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duša ruskog baleta

    Lev Ivanovič Ivanov (1834-1901) – koreograf prvog Orašara

    Lev Ivanov umro je 24. prosinca 1901. godine u siromaštvu ne doživjevši slavu ni osobita priznanja. Asafjev, kompozitor i povjesničar glazbe i plesa nazvao ga je „dušom ruskog baleta“ čije su zamisli i talent otvorili nova vrata toj umjetnosti koja će doživjeti slavu kroz Djagiljevljeve sezone, Fokina, Stravinskog i brojne umjetnika kojima je Ivanov bio preteča i uzor ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fascinantna bestjelesnost Giselle

    Sjećanje: Alicia Alonso (1920. – 2019.)

    Alicia Alonso, jedna je od najvećih svjetskih balerina 20. stoljeća, ravnateljica, prima ballerina assoluta i glavna koreografkinja Kubanskoga nacionalnog baleta od kojeg je stvorila jedan od najboljih svjetskih ansambala. Velikim dijelom samouka, čudo od djeteta, s otoka na kojemu nije bilo baleta, postala je legendarnom Giselle. Za nju su balete stvarali najveći koreografi 20. stoljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kraljica varijacija

    Agripina Vaganova (1879-1951) u povodu 140. rođendana

    Agripina Vaganova preuzela je vođenje škole koja je postala vrlo uspješna. Zahvaljujući kvaliteti a vjerojatno i ljepoti idealne učenice Marine Semjonove, komisija je odobrila rad škole, koja je od tada procvjetala i ubrzano napredovala. Vaganova i u kazalištu obnavlja mnoge klasične baletne predstave koje svojom izvedbenom virtuoznošću vraćaju publiku u gledalište ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dobrijevići moje mladosti

    Sjećanje: Ljuba Dobrijević (1934-2018) i Petar Dobrijević (1927-2009)

    Teško je opisati radost našeg susreta nakon sedam godina u Bruxellesu u Theatre de la Monnaie, sjedištu Béjartove trupe. Pero i Ljuba htjeli su mi pokazati teatar, baletnu dvoranu, upoznati me s Béjartom, konačno su me dovukli u svoj stan. Tu smo do kasnih noćnih sati vikali u isti čas, želeći si ispričati sve novosti uz obilnu večeru koju je Bubica priredila a Perica posluživao ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obnova zgrade HNK u Zagrebu

    Uz izložbu Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja – 30. rujna 2018.

    Piše: Maja Đurinović
    Prigodom obnove realiziran je pothodnik koji povezuje zgrade Kola i Kazališta pa našminkani i znojni plesači, rekviziteri i ostali nisu više morali za vrijeme proba i nastupa pretrčavati preko ceste. Sonja Kastl je tada ovjekovječena na oslikanom stropu gledališta zauzevši mjesto oštećenog ženskog lika za koji je iskorištena njezna fotografija u ulozi Jele iz Đavla u selu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kostimi Bijelog i Crnog labuda Maje Bezjak

    Uz izložbu Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja – 30. rujna 2018.

    Piše: Maja Đurinović
    U proljeće 1967. Maja Bezjak gostuje u zagrebačkom Baletu i zadnji put pleše Odette i Odiliju. I za tu si prigodu sama radi kostime. Bijeli elastični materijal donosi iz Pariza, a kao baza kostimu Crnog labuda iskoristila je sjajne crne bermude Mije Čorak Slavenske. Tako su u memoriji tog kostima upisane dvije balerine zauvijek izmještene sa zagrebačke scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesati s Andréom Prokovskym

    1960-e iz arhive uspomena Maje Bezjak Moje zvjezdano razdoblje u zagrebačkom HNK-u

    Zagrebačke novine prenosile su vijesti o našem velikom uspjehu u Italiji, pa su odmah po povratku u domovinu organizirane dvije baletne večeri u kojima sam s Prokovskym plesala drugi čin Labuđeg jezera i zagrebačku premijeru Don Quijotea. Kažu da su danima prije predstave sve ulaznice bile rasprodane, a repovi su – unatoč hladnoći vijugali sve do Kavkaza i uokolo Trga ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čovjek pred zrcalom

    Plesno sjećanje na Milka Kelemena

    Piše: Maja Đurinović
    Moje znanje i sjećanje vezano uz osobni doživljaj Kelemenovog balete u Zagrebu završava Apocalypticom u koreografiji Haralda Wandtkea i spektakularnom nastupu Baleta Državne opere Dresden, iako sam zapravo tek kasnije otkrila mladog skladatelja koji je šezdesetih surađivao s domaćim plesnim umjetnicima koji su se kasnije potvrdili kao svjetski autoriteti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Respektabilan temelj kazališne zbirke

    Izložba Balet i strast; Donacija Jelka Yureshe, Muzej za umjetnost i obrt, 5. prosinca 2017. – 18. veljače 2018.

    Zahvaljujući donaciji zbirke, koja se sastoji od baletnih kostima i pripadajućih dodataka, ukrasa i nakita, plakata, fotografija i slika, te baletne literature, sveukupno 467 kataloških jedinica, gesta Jelka Yureshe potaknula je i ministricu kulture i ravnatelja MUO da je usporede s donacijama hrvatskom narodu Josipa Jurja Strossmayera i Ante Topića Mimare ...pročitajte cijeli tekst...
  • Trenutak zadivljen plesom

    Izložba: Mirko Cvjetko, Balet, Galerija Matice hrvatske, 31. ožujka – 14. travnja 2017.

    Piše: Maja Đurinović
    Svaka baletna fotografija Mirka Cvjetka je promišljeni trenutak zadivljen plesom, ali i povijesni dokument, utjelovljeni spoj vremena i mjesta, senzibilno sjecište uloge, glazbe i pokreta. Svjedočanstvo da su baš ti umjetnici bili ovdje i plesali, sudjelovali u stvaranju predstava i bitno utjecali na oblikovanje i uspjeh zagrebačkog odnosno hrvatskog baleta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mala Vila sa starog plakata

    Zapis o baletnoj i glazbenoj umjetnici Beati Devčić Domić

    Kada Margareta Froman 1940. koreografira Ščelkunčika zbog svoje ljupkosti, iznimnog talenta i muzikalnosti Beata dobija čast plesati ulogu Vile. Beata Devčić Domić i danas je redovita posjetiteljica kazališnih predstava i koncerata. Njezin enorman entuzijazam u umjetničkom ostvarivanju ostaje zapamćen kroz balet, folklor i glazbu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Umjesto čestitke

    U povodu 90. rođendana Ivice Sertića

    Piše: Mihaela Devald
    Uz sve profesionalne kvalitete, možemo reći kako je smisao za humor jedna od najznačajnijih osobina Ivice Sertića koje se svi plesači najradije i s veseljem prisjećaju. Devedeset godina života je respektabilna brojka, pogotovo ukoliko poznajemo Ivicu i znamo kako je on i u toj dobi iznimno vitalan te ne odustaje od umjetničkog stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad se u Parizu pojavio visoki, crni plesač…

    Sjećanje: Miljenko Banović (Zagreb, 1936. – Florida, 2016.)

    Piše: Maja Đurinović
    Miljenko Banović je kao plesač bio gostujući umjetnik na četrdesetak svjetskih scena i snimao za francusku televiziju. Osvrti ističu Banovića kao plesača profinjene tehnike, izvanrednu scensku ličnost, dostojanstvenog i poletnog princa (Labuđe jezero, Giselle, Pepeljuga, Silfide…), idealnog tumača – osjetljiva, strasna, visoke tehničke perfekcije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Louis XIV – kralj koji je izumio balet

    Povijest baleta – u povodu filma The King Who Invented Ballet: Louis XIV and the Noble Art of Dance, red. Paul Wu

    Kralj Louis XIV počeo je plesati vrlo rano. Prvi puta je nastupio s trinaest godina, nakon. Nijedan kralj prije a ni poslije nije bio toliko strastveno odan plesu. Bio je elegantno građen, lijepih tjelesnih proporcija i prekrasne duge plave kose. Svoju najveću ulogu, po kojoj je i dobio naziv Kralj Sunce odigrao je u baletu La Ballet de la nuit ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hvala Maestro!

    Sjećanje: Žarko Prebil (Split, 8. siječnja 1934. – Rim, 12. lipnja 2016.)

    Vježbe  s Maestrom bile su veoma naporne, a njegovo poznavanje klasičnog baleta beskrajno, i on bi neumorno objašnjavao sve dok svi ne bi dosegli željenu razinu. Slijedio sam Prebila u Rim, i također uzimao privatne satove kako bih produbio svoju tehniku. Zahvaljući onome što mi je prenio, postao sam prvak  u Teatro di San Carlo u Napulju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Autoritet i uzor (1)

    Iraida Lukašova, baletna pedagoginja, baletna majstorica i koreografkinja

    Iraida Lukašova se nakon plesačke karijere odlučila baviti pedagoškim radom kao baletni majstor. Kako bi usavršila svoje pedagoško znanje, upisuje se na studij na moskovskoj Državnoj akademiji za kazališnu umjetnost (GITIS), gdje 1985. stječe diplomu koreografa, baletnog majstora i pedagoga. Kao pedagog u kijevskom Baletu odgaja brojne generacije baletnih plesača ...pročitajte cijeli tekst...
  • Autoritet i uzor (2)

    Iraida Lukašova, baletna pedagoginja, baletna majstorica i koreografkinja

    „Gospođa Lukašova pripada u one umjetnike čiji se rad neizbrisivo utiskuje u svakog baletnog solista koji ima prilike raditi s njom, što rezultira tehnički sigurnim interpretacijama najsloženijih uloga u baletnome repertoaru.“ Iraida Lukašova kod plesača vidi individualnost i svakom plesaču daje samo njemu namijenjene korekcije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Apsolutna glazba za slobodu pokreta

    Glazbeni predlošci Mije Čorak Slavenske – promjena paradigme glazbe za ples u prvoj polovini dvadesetog stoljeća

    Inovacija korištenja apsolutne glazbe kao stimulansa pokreta trajno je nadahnjivala Miju Čorak Slavensku na pokret određen samo vlastitim ritmičkim zakonitostima i unutarnjim sadržajem same glazbe. Kroz cijelu karijeru ona ostaje vjerna koncepciji korištenja glazbe za ples začetoj u izričaju slobodnog plesa Isadore Duncan
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uvijek aktualna

    Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (2)

    Piše: Mihaela Devald
    I dok se nedostatak dnevnih vježbi za baletni ansambl te slaba tehnička sprema plesača (o kojima piše Mia Čorak u tekstu u Jutarnjem listu 1935.) iz današnje perspektive čine dalekima i nemogućima, neki problemi zvone, neugodno nas podsjećajući na stvarnost. Iako nas od tog teksta dijeli više od osam desetljeća, određene teme koje otvara i dalje su aktualne ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neraskidiva veza plesača i pedagoga

    Sjećanje Pavle Pećušak na Silvu Muradori (Zagreb, 11. studenoga 1942. – Zagreb, 15. veljače 2016.)

    Baletna umjetnost često nudi vrlo specifičan odnos između pedagoga i učenika u kojem se ponekad isprepliću i brišu linije između osobnog i profesionalnog. Tako se svaki baletni umjetnik ponekad u svojoj karijeri susretne s pedagogom koji će na njega ostaviti neizbrisiv trag. Silva Muradori je bila jedan od takvih pedagoga na čemu sam joj neizmjerno zahvalna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svjetlost duše odane kazalištu

    Norman Dixon, uz premijeru Vragolaste djevojke u HNK-u u Splitu

    Mnogobrojni su baleti, opere i operete u kojima je Dixon radio koreografije. Dragocjen je to paket umjetnosti u kojem smo mogli i možemo uživati. Više od svega nameće se jedna druga dragocjenost, svjetlost njegove duše odane kazalištu i kazališnim ljudima. Norman Dixon nije nikad naučio hrvatski jezik. Loše ga govori, ali svi razumiju ono što kaže ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povezivanje klasičnog i modernog

    Mia Čorak Slavenska ili O profesiji sa stavom (1)

    Piše: Mihaela Devald
    Jedna od Mijinih najčešćih preokupacija kojom se kontinuirano bavila bilo je povezivanje klasičnog i modernog plesnog izraza. Premda školovana u klasičnoj maniri, Slavenska se još kao mlada balerina susretala i s modernom plesnom tehnikom te je vrlo rano postala svjesna načina na koji je moderna plesna tehnika može nadograditi kao umjetnicu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon duge šutnje

    Godina Mije Slavenske

    Piše: Maja Đurinović
    Umjetnička akademija u Osijeku je 2016. godinu proglasila Godinom Slavenske te će u suradnji s nizom ustanova u regiji (i šire): umjetnicima i znanstvenicima, nastavnicima i studentima, organizirati predavanja, izložbe, interdisciplinarne projekte nadahnute velikom balerinom i njoj posvećene. Raduje što je njezino ime sve prisutnije u našem kulturnom miljeu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesač u nekom drugom životu

    Sjećanje: Marijan Jagušt (Zagreb, 18. travnja 1937 – München, 25. prosinca 2015)

    Osciliranje između klasičnog ili karakternog plesača ipak je prevagnulo prema karakternom fahu. To su primijetili i operni redatelji ali i sâm je Marijan tako osjećao. Nije se volio prisjećati prošlosti. Možda je takav njegov stav pečačenja i neotvaranja pojedinih poglavlja života uzrokom da se zapitamo koliko dobro zapravo poznajemo Marijana Jagušta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neizbrisiv trag u srcima

    Sjećanje: Sorin David (Buzău, Rumunjska, 23. lipnja 1954. – Zagreb, 12. studenoga 2015.)

    Piše: Mihaela Devald
    Netko je jednom rekao kako je plesač upravo na sceni najogoljeniji te kako ste, vidjevši njegov nastup, ustvari saznali sve o njemu. Tako nam je Sorin, naizgled miran i staložen, upravo na sceni pokazivao svoju snažnu emotivnu stranu. Iznimno ozbiljno shvaćajući svaku svoju ulogu, maksimalno se davao, intenzivno proživljavajući svaki nastup ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najbolji baletni partner svoga vremena

    Sjećanje Maje Bezjak na baletnog partnera Damira Novaka (Zagreb, 8. svibnja 1935. – Zagreb, 2. kolovoza 2015.)

    Osjećaj Damira Novaka za os svoje parnerice, bilo da joj pomaže u vrtnji pirueta ili je u prenoskama spušta, ta neopisiva sigurnost kojom je vladao u svakom trenutku zajedničke igre, bio je njegov prirodni dar koji mu je dao naslov najboljeg partnera toga vremena, i kao takav bio je vrlo traženi gost na svim baletnim pozornicama bivše države ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ruke su labuđa pjesma

    Sjećanje: Maja Pliseckaja (Moskva, 20 studenog 1925. – München, 2. svibnja 2015.)

    Piše: Mihaela Devald
    „U početku ne bijaše riječ, nego pokret! Bijaše ples. U to sam uvjerena!“ – poručila je Maja Pliseckaja u svojoj poruci za Dan plesa 1996. Gledajući danas snimke njezinih izvedbi koje svježe i uzbudljive postojano odoljevaju ispitu vremena, sigurna sam da za Maju kraja nema i da će i buduće generacije odrastati njezinom umjetnošću, njezinim plesom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadilaženje granica prosječnosti

    Nagrada za životno djelo Nenadu Lhotki i autobiografija Jill Lhotke

    Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo udruženja Dance Manitoba koja se dodjeljuje se „za neizmjeran doprinos plesnoj umjetnosti, zbog čega će naša zajednica nastaviti rasti i cvjetati“ je, postumno, Nenad Lhotka. Na samoj nagradi upisana je zahvala tom plesnom umjetniku za nadilaženje granica prosječnosti i za širenje granica izvrsnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pretvorba u sjajnu labudicu

    Edina Pličanić u povodu 20 godina umjetničkog rada

    Piše: Andreja Jeličić
    Edina Pličanić pokazala je kako je dovoljno velika da u ekstremnoj artificijelnosti i strogosti klasične forme pronađe onu veličanstvenu slobodu koja jedina postiže duboku komunikaciju osobnoga. Taj paradoks dostizanja najvećeg intenziteta ekspresije u stalnoj borbi s idealnom formom, potvrđivala je u svim najvažnijim ulogama klasičnog repertoara ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plesati Bolero mokre kose

    Simpozij / radionica Petar Dobrijević i Ljubinka Dobrijević – sukreatori Baleta 20. stoljeća, Zagreb, 4. i 5. listopada 2014.

    Bilo je neizmjerno zanimljivo provesti dva dana u društvu Ljubinke Dobrijević, slušajući njezina sjećanja, gledajući fotografije i snimke i diveći se impresivnim karijerama dvoje umjetnika. Umjetnika koji su nam važni upravo zbog svoje veze sa hrvatskim baletom. I koliko god mislimo da su nam poznati, u stvari ih ne poznajemo onoliko koliko zaslužuju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Danseur noble

    Sjećanje: Milorad Mišković (26. ožujka 1928. Valjevo, Srbija – 21. lipnja 2013. Nica, Francuska)

    Godine 1956. Milorad Mišković Miška osniva svoju baletnu trupu: ima nas, sve u svemu sedmero, a petero nas je iz bivše Jugoslavije! I kasnije, nakon odlaska prve ekipe trupa se redovito popunjava plesačima iz naših krajeva. I – vrlo uspješno djeluje dugi niz godina proputovavši cijeli svijet pod njegovim vodstvom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desetljeće uspjeha

    35 godina umjetničkog rada Almire Osmanović i njezin oproštaj od splitske publike i ansambla Baleta HNK Split

    Piše: Sanja Petrovski
    Almira Omanović je kao ravnateljica Baleta HNK Split slijedeći vlastite afiniteta prema suvremenosti u plesnoj umjetnosti, dovela u Split sjajne i poznate suvremene koreografe, kostimografe, scenografe te se dokazala kao osoba koja zna osluškivati i voditi ansambl sukladno sa njegovim potrebama i kretanjima plesne umjetnosti u svijetu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaštitnik tradicije francuskog baleta

    Roland Petit, francuski plesač, koreograf i redatelj (Villemombleu kraj Pariza, 13. siječnja 1924. – Geneva, 10. srpnja 2011.), u povodu godišnjice rođenja

    Petit je dugo plesao u svojim baletima. Visok, vitak, formiran u, u to vrijeme najboljoj, školi klasične tradicije, solist baleta u dvadesetoj godini. Od Les Forains, Carmen, preko Cyrana i Quasimoda sve do Coppeliusa, Petit je sjajan u tim karakternim ulogama. Plavi anđeo jedan je od njegovih najzanimljivijih baleta zahvaljujući njemu kao tragičnom i bijednom profesoru Unrathu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi hrvatski danseur noble

    Sjećanje: Nenad Lhotka (Zagreb, 30. studenog 1922. – Winnipeg, 24. siječnja 2011.)

    Nenad Lhotka je zasigurno prvi hrvatski danseur noble tj. partner glavnoj ženskoj ulozi, primabalerini, i nositelj svega dramskog i lirskog u baletu. To je doista i bio: visok, vrlo elegantan, miran, izdržljiv, dobro odgojen, i zaista vrlo muzikalan. Nisam ga nikada vidio neraspoloženog, nervoznog, uznemirenog ili ljutog. Svima nam je bio uzor
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vjernik iz Béjartovog hrama

    Sjećanje: Petar Dobrijević (1927-2009)

    Piše: Maja Đurinović
    Petar Dobrijević, plesač, plesni pedagog i koreograf jedan je iz one sjajne generacije koja se krajem 1950-ih odvažila iskušati na pariškoj sceni. Prije dvije godine rekao da se nikada nisu udaljili duhovno od Mauricea i da nije neobično da i nakon više od pola stoljeća "slijede put osvijetljen njegovom bakljom". I sada ga je, na žalost, Maurice ponovno pozvao ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tamo gdje počinje ples

    U povodu 55. godišnjice osnivanja zadarskog Baletnog studija Kuzme Beovića

    Kuzma Beović (1914-1997) živio je od 1954. u Zadru. Odgojio je gradsku mladež, naučio ju bečkim manirama, društvenim plesovima i ljubavi prema umjetnosti. Silni entuzijast i impulzivni kreativac, živio je umjetnički, plesao na pozornicama Europe, bio šarmantan gospodin i vizionar, a njegovo nasljeđe osjeća se i danas. Hvala mu
    ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji