Intervjui
-
Intervju: Eleonora Magdalena Vrdoljak, plesna umjetnica i pedagoginja
Kada govorimo o pomicanju tijela u prostor percepcije i mišljenja, zapravo mislim da govorimo o iščitavanju kodova tijela ili reprogramiranju tjelesnih kodova. Um, dakle, informira tijelo i daje mu upute, ali i obrnuto, tijelo ima svoju autonomiju i to je odnos koji je recipročan. Naša su tijela arhiva našeg života, nevjerojatno inteligentni strojevi. Zaboravljamo da ulaz do dubokih spoznaja ne mora biti, a često i nije, onaj kroz vrata intelekta nego kroz iskustvo i bogatstvo tijela ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Simon Mayer, izvedbeni umjetnik
Piše: Katarina Kolega
Umjetnici su u posljednje vrijeme stalno pod pritiskom da moraju biti aktivisti, a ne razumije se da aktivizam ne treba uvijek biti glasan. Svaki umjetnički čin je aktivistički čin. Ova predstava nije napravljena s namjerom da bude aktivistička, a opet je takva postala. Moja turneja po austrijskim selima aktivistički je čin jer je kontroverzno to što gol na pozornici plešem narodne plesove i jodlam. Aktivizam je i u tome što ne jodlam na uobičajen način nego povezujem suvremeno i tradicionalno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Alexandra Madsen, plesna umjetnica i pedagoginja, autorica, dramaturginja
Piše: Maja Đurinović
Nakon dugogodišnjeg djelovanja na nezavisnoj plesnoj sceni, eklektičnost i generacijsku različitost hrvatske plesne scene vidim kao snagu i bogatstvo koje treba njegovati i strukturirati čime bi se pridonijelo dinamičnosti i daljnjem razvoju plesne scene. Svoje dramaturške kompetencije vidim kao traženi resurs i namjera mi je prvenstveno postaviti čvrstu strukturu koja može apsorbirati, ali i kvalitetno realizirati umjetničke ideje. I na kraju, ZPC kao mjesto mora biti hrabro, sposobno preuzeti rizike ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Doloreze Leonard aka Madame Zazou, klaunesa, bufonka, učiteljica
Klaunovi su slatki, ali bufoni mogu reći proste stvari, mogu povrijediti ljude govoreći istinu, ali u konačnici se ljudi tome smiju. Oni nisu slatki ni lijepi. Bojimo se biti ružni. Većina mojih karaktera je ružna s iskrivljenim glasovima i kad si takav, onda trebaš raditi više kako bi dobio pozornost ljudi. Jedan od velikih problema je percepcija klaunova. Ljudi očekuju pufastu kosu, šarenu odjeću, crveni nos i velike cipele. Ja nikad nisam nosila crveni nos dok nisam počela raditi sa starijima. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Aldina Topčagić, plesačica, koreografkinja i producentica
Smatram da umjetnost, između ostalog, ima odgovornost da obrađuje relevantne društvene teme i pitanja naše povijesti i sadašnjosti. Budući da sam porijeklom iz Bosne i Hercegovine, zemlje koja je ne tako davno doživjela genocid, te zbog trenutnih oružanih sukoba širom svijeta, smatram da kao umjetnica i osoba koja je preživjela rat imam odgovornost podići svijest o situaciji u svijetu i o našoj povijesti. Ignoriranjem ili poricanjem povijesti ne može doći do pomirenja u društvu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Anđela Bugarija i Kristina Lisica, plesne i cirkuske umjetnice
Piše: Sanja Petrovski
Suvremeni ples nas je svakako pripremio na snalaženje u različitim situacijama. Dolaskom u cirkus bile smo spremne na intenzivniju pripremu tijela i novi način izvođenja. Tjedno obično imamo po šest izvedbi, a poprilično je izazovno ostati u punoj snazi tijekom cijele godine, a posebno kad se zaredaju svakodnevne izvedbe tijekom ljeta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ilijana Lončar, plesna umjetnica, koreografkinja i plesna pedagoginja
Piše: Maja Đurinović
Snažno želim da se plesna scena Slavonije više poveže međusobno, a onda i Slavonija s ostatkom Hrvatske. Tu još ima prostora za napredak. Donijelo bi to i veću vidljivost svih plesnih programa, projekata, predstava koje se uspiju producirati u tom kraju Hrvatske. Smatram iznimno važnim postojanje plesnih škola u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima i Belom Manastiru. Iako nisam više aktivna na sceni u izvedbeno-profesionalnom smislu, neprekidno sam u pokretu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sophie Bulbulyan, koreografkinja
Piše: Katarina Kolega
Budući da SHARE projekt potiče umjetničku konverzaciju i razmjenu između afričkih i europskih umjetnika svaki je partner u projektu Moji najdraži rituali predložio jednog svog plesača i plesačicu – skupili smo se iz Francuske, Španjolske i Hrvatske, Burkine Faso, Kameruna i Gane. Međusobno se nisu poznavali, a ja sam u početku znala samo dvoje od sedmero plesača. Osim toga u timu su bila i četvorica slovenskih tehničara koji su podučavali desetero mladih tehničara iz Senegala ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tomislav Šoban, autor predstave Zbilja
Poziv od Nine Violić i Livija Badurine preko Nenni Delmestre u HNK-u je u svakom slučaju bio šok. Mislio sam odbiti, jer mora da su se zabunili… S Ninom i Liviom sam radio na dvije predstave gdje sam bio asistent. Također sam s Liviom surađivao na par svojih filmova, ali predstava je nešto drugo! No Nina i Livio su mi ponudili povjerenje da istražujemo. Dobrano sam bio u strahu na početku… Ipak, složio sam autorski tim u prvih par mjeseci i sramežljivo krenuo s probama ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Marija Šćekić, plesna umjetnica
Piše: Katarina Kolega
U mom slučaju, interdisciplinarnost, razvoj publike i decentralizacija nisu inovativni projekti. To je bio i ostao moj način života i umjetničkog stvaranja oduvijek. Nikada se nisam smatrala plesačicom ili koreografkinjom, nego plesnom umjetnicom i nezavisnom producenticom. Unatoč uspjesima i činjenici da je vertikalni ples sjajan za promidžbu naše zemlje u svijetu, ne dobiva financijsku i promotivnu podršku nadležnih ustanova kakvu zaslužuje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Kasija Vrbanac Strelkin, plesna umjetnica
Piše: Maja Đurinović
Moj plesački put započeo je u Studiju 23 gdje sam se uz vodstvo svoje majke Vere Mitrović Vrbanac gradila kao umjetnica, od malih nogu pa sve do odlaska na akademiju. I zato dok plešem, oduvijek i uvijek, osjećam njezinu prisutnost i našu povezanost. Ideja Performing Picnic Park Festivala je okupiti umjetnike iz različitih područja – performans, glazba, vizualna umjetnosti i književnost – da podjele jedni s drugima svoje autorske radove i umjetničku praksu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Rajko Pavlić, povodom pokretanja Festivala plesnih minijatura u Klovićevim dvorima
14.10.2023. Sudbina se poigrala s nama i odvela nas u foaje Galerije Klovićevi dvori. Mislili smo odraditi posao jer nas je na to natjeralo vrijeme, ali se nenadano desila neka čudesna energija tog omanjeg toplog prostora koji je prkosio vanjskom nevremenu, i u kojem su plesači maestralno otplesali a glazbenici odsvirali svoje dionice. Ako je foaje dobro odigrao svoju ulogu onda od Atrija možemo očekivati pravo čudo. Mali broj publike izvrsno se uklopio u ambijent i dao posebnu intimnu vrijednost ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Staša Zurovac, plesni umjetnik
Piše: Maja Đurinović
Bjegune se u smislu financija može nazvati međunarodnom koprodukcijom, ali u operativnom smislu oni su produkcija u rukama jednog čovjeka. Ako bismo malo i na vrijeme skrenuli kurs kometa koji juri prema Zemlji, on bi je promašio. Tako da sve ove divne umjetnike zaista mogu nazvati suputnicima vjerujući da naši susreti ne da nisu bili slučajni, nego da ta naša „okrznuća“ u smislu umjetničkih spoznaja i dosega za mene imaju duboki značaj u najpozitivnijem smislu riječi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Guy Nader i Maria Campos, plesni umjetnici
Piše: Katarina Kolega
Naš je rad temeljen na razumijevanju težine. U plesu mi je važno znati koliko možemo biti povezani s konkretnim prostorom, s gravitacijom. Unutar tog okvira, prostora i poda, radimo s partnerom. Uvijek predlažem pokret iz vrlo konkretne fizikalnosti, zanima me kako komuniciramo s prostorom te jedni s drugima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Omar Rajeh, plesni umjetnik
Piše: Katarina Kolega
Volim se upuštati u nešto što ne poznajem. Za mene je to kreacija. Uvijek tragam za nečim što me motivira, nešto što me potiče da se preispitujem. U koreografskom radu želim istražiti trenutak u kojem živim. Želim ga podijeliti s publikom na taj način da on ne ostane na osobnoj razini. Gledatelji mogu osjetiti prepoznavanje i na taj način ostvarujemo zajedništvo. Osjećam da sam to što jesam upravo zbog svega što sam napravio i zbog svih pitanja koja sam si postavljao i koja još uvijek postavljam ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Josef Nadj, plesni umjetnik
Piše: Katarina Kolega
Sam proces rada na predstavi Omma s plesačima iz Afrike nije se razlikovao od mog uobičajenog procesa s drugim plesačima. Međutim, morao sam promijeniti pristup jer su plesači u ovoj predstavi drukčije reagirali na moje upute. To mi je bilo novo jer sam morao pronaći način na koji bih im objasnio određene zadatke, morao sam pronaći drugi jezik kako bih im pojasnio što točno želim. Time sam istovremeno i sam sebi davao jasnija objašnjenja te sam na više razina i sam napredovao ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Simone Aughterlony, plesna umjetnik/ca
Piše: Katarina Kolega
Našu bih koreografiju nazvali ljepilom. Materijal izvođača lijepili jedan do drugoga, kao sitne komadiće nekog kolaža. No, da bi oni došli do tog materijala, Saša i ja smo ih dosta vodili i usmjeravali. Najzanimljivije mi je gledati kako se različiti materijali međusobno dodiruju – baš me to podsjeća na kolaž u kojemu je svaki komadić različiti i svoj. Čak i kad se zalijepi pored drugih, ostaje svoj, ne asimilira se, nego je i dalje različit. A zajedno stvaraju prekrasnu cjelinu. To mi je najuzbudljivije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Kaia Liifsong, performerica
Piše: Suzana Marjanić
Ibsenova drama Peer Gynt, s jedne strane, predstavlja čovjeka koji se kreće kroz svijet i preuzima sve ono što mu priroda pruža, bez ikakve odgovornosti prema njoj. U tome smislu, performans Murmurs of the Silent Green kroz svoju tematiku o održivosti i ekološkoj svijesti upućuje na važnost povratka u skladan odnos s prirodom i očuvanje mreže života koja nas sve povezuje. Peer Gynt se suočava s raznim likovima i situacijama koje ga prisiljavaju da se zapita o svojoj ulozi u mreži života ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Aleksandar Acev, mimičar
Protokol učenja osvijestio mi se prvo kod mene. Kroz tisuće predavanja imao sam prilike riskirati, krenuti u krivom smjeru, izgubiti se da bi se našao. Tu vrstu otvorenosti i spremnosti nastojim prenijeti i na studente. Ljudski tjelesni izraz je uvijek bio reakcija na političke ideologije, estetske U mom predavanju ta pretpostavka „u zdravom tijelu zdrav duh“ je samo dio znatno opširnije teme: ljudskog tjelesnog izraza na raskrižju anatomije, evolucije, svakodnevne komunikacije i teatra ...pročitajte cijeli tekst...
-
Razgovor: Darko Brajković Đepeto Njapo, performer
Piše: Suzana Marjanić
Problem globalizacije je njezina unificiranost i diktiranje normi! Znamo dobro za izraz bioraznolikost (biodiversity); e, pa trebali bismo biti svjesni i social diversity (društvene raznolikosti) a to je već boljka ove, kao i stare civilizacije... Ne podnosimo drugačijost! Ured za nebirokraciju, sada trenutno u Galeriji Prozori, djeluje transparentno i uslužno, maksimalno se posvećujući svojim strankama uz apsolutnu uslužnost! I djeluje po principu horizontale, uslužnost na prvom mjestu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Svan Vujičić-Riedl, kipar
Piše: Sanja Petrovski
Nives Šimatović Predovan zračila je kreativnom energijom, bila je voljna surađivati, ali nikad nije imala dovoljno vremena. Uvijek u žurbi. Prvi njezin kip napravio sam u jedan dan. Mislim da je ono što sam radio poetski realizam. Ne tajim svoju ljubav za klasiku, i sve što je lijepo, a imam neke kriterije koje svatko može provjeriti na temelju postojećih iskustava, ali i pravila koja postoje i kojih se ne treba sramiti, nego težiti po mojem mišljenju, perfekciji
...pročitajte cijeli tekst...
-
Razgovor o Predstavi koja nastaje Nomadske plesne akademije Hrvatska
Za mene je postojalo vrijeme kad sam smatrala da svaka osoba treba dobiti jednak prostor za vođenje, predlaganje unutar kolektiva, a sada smatram da je lijepo to što se u odnosu na prirodu čovjeka otvaraju pozicije za svakoga da pridonese na svoj način ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Iva Nerina Sibila, plesna umjetnica, umjetnička voditeljica Divert (IMRC) kolektiva
Piše: Maja Đurinović
Sažimanje ideja, misli i stavova nakon desetogodišnjeg djelovanja Diverta bilo je organizacija tog velikog kruga u MSU-u unutar kojeg su se čule različite perspektive, vokabulari, vrijednosti, prepreke, odnosno dogodila se razmjena izvan uobičajenih zajednica. Bilo mi je izuzetno važno da smo svi okupljeni na velikoj sceni, a da u diskusiji sudjeluju dugogodišnji sudionici tog projekta te naši novi izvođači, mladi novinari, kolegice i kolege plesni umjetnici, kao i predstavnici OSI organizacija ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Stošija Zrinski, plesna umjetnica
Piše: Maja Đurinović
Trenutno djelujem između Zadra, Zagreba i Londona. Nastojim naći prilike za izvedbu mojih nedavnih radova Travelogue, Dwelling Place i 18 Degrees Below the Horizon u Hrvatskoj i u Londonu. Prije premijerne izvedbe Travelogue na Monoplayu, nastupala sam u sklopu manifestacije IslanDance sa dijelom iz predstave Travelogue i na poznatom londonskom Resolution festivalu sa Dwelling Place Episode 2. Nadam se nadolazećim prilikama i veselim im se ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Lada Bonacci, glumica
Počela sam u teatru zazirati od ukrasa, koji su mi kao gledatelju počeli strašno odvlačiti pozornost od onoga što se meni događa kad nešto gledam, tako je i s knjigama i s glazbom koju slušam; htjela sam napraviti materijal koji je lišen svih pokušaja da bude na taj način svidljiv i svih pokušaja da publika racionalno uzima stvari. Kad si mlađi imaš neki optimizam, a moram priznati da se moj optimizam malo potrošio i sad sam na nekom razmeđu gdje puštam život da mi pokaže gdje moram dalje ići ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivan Šeremet, multimedijalni umjetnik, povodom izložbe Ni me stra u Galeriji Vladimir Bužančić, kustosica: Anita Zlomislić, Centar za kuluru Novi Zagreb, 20. travnja – 18. svibnja 2022.
Samo ponekad hrabri pojedinci progovore jezikom suvremene umjetnosti. No još je uvijek taj neartikulirani govor nažalost svrha samom sebi. Nemamo visokih umjetničkih škola koje bi obrazovale publiku pa pabirčimo krhotine. To je proces. Nadam se kako participiramo u boljitku nastavka. … Glupo na glupo. Negacija. Negacija je ništa. Ništa je jest. To je iz nemoći stvoren otpor protiv nasilja koje nam nameću u ime slobode. Ta negacija, upozorava na ono što nedostaje. Ono ljudsko ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Boris Bakal / Bacači Sjenki
Na nedavnoj izložbi u povodu dvadesete godišnjice rada, Sve-jedno 20, izradili smo pojmovnik s više od šezdeset pojmova, sintagmi, jezičnih kovanica i definicija koje su označile rad Bacača. Ali najbitnija odrednica rada Bacača je ipak interdisciplinarnost. Mi u Bacačima jako volimo nađene situacije (ready-made situations). Volimo provokaciju formom i njenu transformaciju iz jedne u drugu, iz žanra u žanr, volimo se poigravati s predrasudama i onim što se očekuje, pa to iznevjeriti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Borna Babić, plesač i koreograf
Još od mog prvog doticaja s Ultima Vezom jako cijenim Wimov rad. Nisam se vidio tamo jer sam smatrao da u smislu fizikalnosti nisam tipični ultima-vez-plesač. Tako da se moj ulazak u kompaniju dogodio nekako slučajno. Bio sam pozvan na audiciju 2018. – na koju skoro nisam otišao. Smatrao sam da vjerojatno nisam tip plesača koji traže, a i nisam mogao prisustvovati cijeloj peterodnevnoj audiciji zbog pa sam skoro odustao od odlaska u Bruxelles. Ali nešto mi je reklo da ipak odem i – evo me tu već tri godine ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matija Ferlin, redatelj, koreograf i izvođač (2)
Piše: Maja Đurinović
U trenutku kad smo odlučili raditi predstavu znali smo da će biti izazov ne samo zbog trajanja nego i zbog kompleksnog tematskog okvira i načina na koji je on scenski postavljen. Taj okvir, dramaturški čvrst, snažan je oslonac za moje scensko bivanje, no monumentalnost tog okvira i sadržajnih postavki je (neću lagati) iscrpljujuća za mene kao izvođača na sceni. Iscrpljenost nije samo tjelesna, nego i emocionalna. Stoga mi je za svaku izvedbu potrebna nova vrsta stamine i posebne pripreme ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tomislav Nevistić, plesač, glumac i koreograf
Piše: Maja Đurinović
Za vrijeme provedeno u New Yorku sudjelovao sam i radio na raznim projektima. Iznimno me zanimala gluma tako da sam paralelno uz ples počeo odlaziti i na satove Meisner tehnike. Tehnika je temeljena na akciji i reakciji s repeticijom, vrlo slično graham tehnici. Mnogi su za vrijeme korone, kad su se mnoge plesne kompanije zatvorile i mnogi plesači napustili New York, okrenuli virtualnom svijetu. Uspio sam spojiti svoje dvije velike ljubavi – ples i glumu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Njirjak, urednica na Hrvatskoj televiziji
Piše: Maja Đurinović
Mjesec dana prije no što je projekt počeo pozvani plesači su obilazili prostore HRT-a i birali svoju scenografiju. Ideja je bila da uđu u prostore u kojima borave zaposlenici HRT-a, a javnosti su nepoznati. Tako smo svi imali izazov: i plesači i mi tv djelatnici – snimiti plesni broj na što zanimljiviji način za gledatelje. Voljela bih da smo mogli ugostiti svakog plesača u Hrvatskoj, no to je nemoguće u tako kratkom roku. S idejom da će projekt nastaviti dalje vjerujem da će svi doći na red ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Culture Hub Croatia (CHC) Split
Na ideji fizičkog huba radimo posljednjih nekoliko godina te smo već od prvih promišljanja o otvaranju ovakvog prostora imale jasnu sliku kako će naš budući kreativni hub izgledati. Stoga, kada smo konačno pronašle prostor, imale smo sve već pripremljeno, a zamišljene funkcije su se logično posložile unutar prostora. Drago nam je što nas od samog otvaranja posjećuju različiti kreativci s brojnim idejama jer osjete da je Prostor mjesto gdje bi te ideje mogli potencijalno realizirati ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Jelena Miholjević i Andrej Kopčok, ususret izvedbi predstave Kabinet čudovišta Saše Božića na 38. Tjednu suvremenog plesa
Kabinet čudovišta nije krenuo od tekstualnog predloška. Ishodište su izvođači. Kako sam autor kaže: „Riječ je o koreografskoj partituri za plesačicu, glumca i glumicu, ali u tu partituru uključuju i publiku“. Predstava je nastala iz sanjarije o dodiru. Sašu je zanimalo pitanje dodira između publike i glumaca te glumaca međusobno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matija Ferlin, redatelj, koreograf i izvođač
Piše: Maja Đurinović
Za proces rada na Sad Sam Matthäus ne mogu reći da je bio lagan, jer monumentalnost sadržaja i trajanja Bachove Muke po Mateju stalno visi nada mnom. Morao sam ući u dublji dijalog s tijelom, mjesecima ga pripremati na ono što ga čeka. Goran Ferčec i ja proveli smo tjedne u procesu slaganja dramaturške strukture izvedbe. Stvarali smo djelo snažne dramaturške strukture što meni kao izvođaču omogućava da lakše gradim i rušim slike unutar formalnih okvira glazbenih oblika korala, arija i recitativa ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nikolina Majdak, klaunica
Piše: Katarina Kolega
Kazališnu skupinu Cirk Pozor osnovali smo kako bismo mogli prijavljivati projekte i raditi svoje predstave, s umjetnicima koje volimo. Ne samo predstave, nego i projekte iz polja vizualne umjetnosti, te film i video. Kazalište smo otvorili u ožujku prošle godine, u mjesecu kad su potpuno prestala sva kulturna događanja. Meni je to bio veliki klaunski moment jer je klaun uvijek bio na putu uspjeha, a onda uvijek pronalazi jedan veliki neuspjeh
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Zrinka Šimičić Mihanović, plesna umjetnica
Somatika je način mišljenja i djelovanja koji polazi od some, živog tijela u njegovoj cjelovitosti, kompleksnosti, jedinstvenosti, a istovremeno i univerzalnosti. Pojam tijelo odnosi se na živo, kao i na neživo, no soma podrazumijeva živo tijelo, što znači tijelo u pokretu, tijelo koje misli, osjeća, relacijsko tijelo, duhovno tijelo, tijelo koje se mijenja, odnosi spram okoline i na nju utječe. Thomas Hanna uvodi pojam somatika definirajući ga kao pristup tijelu iz pozicije subjekta, vlastitog otjelovljenog iskustva ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Bosnar (Fakultet likovnih umetnosti, Beograd) i Josip Zanki (Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb), Uz projekt Zenit 21/21, Zagreb – Beograd
Piše: Suzana Marjanić
Projekt organiziran je u formatima izložbi, javnih čitanja, teorijskih radova, umjetničkih istraživanja, realizacije novih radova koji za referentne točke uzimaju istraživačka pitanja, okruglih stolova, predavanja, terenskog rada i zenitističkih uprizorenja. Studenti i profesori rade dijelom odvojeno u ZG i BG, a dijelom zajedno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Andrea Gotovina, plesna umjetnica
I ova je godina izazovna i vidjet ćemo kako je privesti kraju. Nije lako planirati u trenutnoj situaciji u kojoj se svi nalazimo, a nije niti lako biti osoba kao ja, koja jako voli planirati. Nedostaje mi intenzitet rada plesnih radionica koje inače vodim, osmišljavanje i kreiranje završnih prezentacija, ali sretna sam da smo uspjeli realizirati Beskrilce i veselim se obnovi predstave One. Nakon toga vidjet ćemo što nas čeka, ali u skladu sa situacijom i mjerama, pronaći ću način za nastavak svog rada ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ana Kreitmeyer, plesna umjetnica
Piše: Katarina Kolega
Antisezona je napravila bitan pomak u cijeloj viziji kamo bi scena suvremenog plesa mogla ići i može ići. Prije svega mi smo sada dio programa MSU-a što otvara dugoročniju perspektivu koja je važna – otvaranje još jednog prostora u kojem se financira i relativno kontinuirano prezentiraju plesne predstave. Postali smo i dio šireg konteksta koji nam je dao prostor muzeja. On otvara multimedijalni prostor koji nam je važan za program koji radimo i za suvremeni ples općenito ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matea Bilosnić, plesna umjetnica
Predstava Gozd je ritual nadahnut izmjenom ciklusa života i smrti. Odlikuje je zajedništvo i repeticija, a nadahnuli smo se artefaktima starih civilizacija na kojima su prikazi plesa, arhetipskom simbolikom te smo istraživale pokret stvarajući autentičan, začudan, jasan i precizan plesni jezik. Željela sam ispričati priču o životu i smrti, o početku i kraju kroz pokret, a da nije pantomima, napraviti predstavu koja je maksimalno plesna, a posjeduje radnju tj. dramaturški jasnu liniju ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maša Kolar, plesna umjetnica
Većina plesne scene je centralizirana u Zagrebu. Epidemija je usporila tranzicije i putovanja zbog čega sam izgubila osjećaj da sam u žarištu plesne scene. Teško mi je reći što se događa, ali s druge strane znam da je cijela scena malo zaspala. Žudim za gledanjem predstava. Želim gledati velike predstave, kolektivne predstave. Dosta mi je sola i dueta. Potrebne su mi umjetnički velike predstave, veliki kolektivi, da vidim što se može. Inače ćemo svi izgubiti sposobnost za rad s velikim grupama ljudi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivana Pedljo i Jasmin Dasović, kolektiv Tricycle Trauma
Piše: Suzana Marjanić
Specifičnost zagrebačkoga novocirkuskoga izvedbenoga kolektiva Tricycle Trauma čini sjedinjenje suvremenih cirkuskih formi i ekstremne glazbe, pri čemu se magija buke, u Attalijevu smislu – glazba buke, izvodi na principima Indoševe Kuće ekstremnoga muzičkoga kazališta, njegovih šahtofona ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ema Crnić, plesačica i koreografkinja, u povodu predstave Bazen UO Škvadra
Piše: Maja Đurinović
Za mene je proces rada na predstavi Bazen bio posve novo iskustvo bez obzira na iskustvo koje imam kao izvođačica u plesnim predstavama. Svjesna sam da sam početnik i da bih nešto naučila i razumjela o ulozi koreografkinje u projektu trebam isprobavati i eksperimentirati, a suradnici u projektu Bazen su mi omogućili upravo to. Bili su otvoreni, strpljivi, kreativni, radišni i taj tip njihove podrške je to za mene novo i pomalo zastrašujuće iskustvo pretvorio u užitak zajedničkog stvaranja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Razgovor: Zorana Mihelčić, umjetnička ravnateljica Šibenik Dance Festivala
Piše: Sanja Petrovski
Deseto, jubilarno izdanje, za koje sam se vrlo ambiciozno pripremala moralo je biti re-programirano. Od velikog scenarija, zbog pandemije, došla sam do scenarija B koji se do zadnjeg trena prilagođavao situaciji i okolnostima. Stoga je to bio 9,5. Festival: prilagođen uvjetima, skraćen na dva dana, ali i dalje kvalitetan. Gostovanje jedne izraelske kompanije, Baleta SNG Maribor i još niz drugih imena, prebacili smo na 2021. I to će biti deseto izdanje festivala ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Gordana Svetopetrić, umjetnička voditeljica Festivala inkluzivne scene
Piše: Iva Nerina Sibila
Zajednički rad kroz raznolikost može samo poticati kreativnost i pronalaženje novih pravaca u plesu. Iako ples i pokret sami po sebi daju podršku intelektualnim, emocionalnim i motoričkim funkcijama tijela, naš edukativan pristup je od samih početaka bio isključivo stručnog plesnog usmjerenja. Programiramo radove profesionalnih kolektiva čiji su plesači, izvođači i koreografi osobe sa i bez invaliditeta, potičemo plesno i koreografsko istraživanje i usavršavanja kroz edukativne radionice ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ira Seidenstein, klaun (2)
Žene i muškarci su podjednako talentirani, ali su duhoviti na različite načine. Kod klaunova je najvažnije da svaki umjetnik pronađe, otkrije ili stvori svoju vrstu humora. Preferiram pomagati ljudima da nađu put do svog humora radije nego da pokušavaju biti smiješni drugima. Problem je dogma koju si polaznik radionice već u startu stvori u glavi prije nego uopće uđu u prostor i prije nego počne radionica. Umjesto da pratite dogmu učitelja klaunerije, odite izravno kod majstora zanata ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ira Seidenstein, klaun (1)
Sumnjam da mnogi ljudi koji se identificiraju s fizičkim kazalištem postavljaju granicu između sebe, predstava, kazališta, klasičnog cirkusa, plesa. U terminologiji fizikalnosti glume, najistreniraniji izvođači su: mjuzikl izvođači koji su triple threat (pjevači/plesači/glumci) i oni gotovo uvijek mogu odigrati velike klaunovske uloge u mjuziklima, te plesači s baletnom naobrazbom koji u posljednja dva desetljeća često imaju puno iskustva s nizom suvremenih plesnih tehnika ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Luka Švajda, plesač
Kritika je nužna u svakom razvojnom procesu. Kroz godine rada i edukacije moj odnos prema kritici se naravno mijenjao. U početku bi mi bilo kakva kritika teško padala. Tijekom rada u profesionalnom kontekstu gotovo sam konstantno bio suočen s nekom vrstom kritike – iako uglavnom samokritike. S vremenom i odrastanjem mi je postalo jasno da kroz pokušaje verbalizacije i komunikacije dolazimo do jasnosti o tome što kao pojedinci donosimo cjelini i što bi ta cjelina u danom trenutku mogla biti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Antja Kenedy, plesna umjetnica
Sve su naše koreografije u Tanzfabriku bile temeljene na improvizaciji. Često smo improvizirali na sceni, te su nam koreografije imale ponekad jako otvorenu strukturu. Taj se princip nalazi i u Laban/Bartenieff Movement Studies (LBMS) i to mi se jako sviđa. Od 2000. do 2013. sam čak i predavala improvizaciju u plesnoj školi „impuls“ u Bremenu. Improvizacija je vještina, nije nam urođena. Bilo je divno studirati kod Peggy Hackney. Nevjerojatna je učiteljica ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Kovač, multimedijalna umjetnica
Piše: Suzana Marjanić
Kazalište za djecu je kod nas jako specifično, dosta formalno i ne baš otvoreno prema eksperimentima – pogotovo u institucionalnim kazalištima, dok se neki pomaci vide kod nezavisnih kazališta koja su počela stvarati autorske predstave. Problem vidim i u publici koja je najčešće otvorena samo za predstave koje su vezane uz lektirne naslove u školama ili za popularne naslove. Izgleda da raznolikost nije financijski isplativa, pa tako i individualni glumački razvoj dolazi u drugi plan ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Marina Bauer, akademska kiparica, uz izložbu Prekapanja u sklopu ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO
Tijelo pamti, ponavljanje neke radnje ili pokreta koji inače ne radimo može potaknuti intenzivna sjećanja na vrijeme kad smo ga radili. Isto kao i prizori, zvukovi, mirisi. Proust. S druge strane, mi često mislimo i stvaramo kroz tijelo i fizički rad. Takav je moj stvaralački proces, takav je stvaralački proces čak i kad mislimo da unaprijed imamo jasnu ideju i skicu. Oduševila sam se kad sam se upoznala s idejom thinking through making suvremenog britanskog antropologa Tima Ingolda ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sanja Maier-Hasagić, plesna umjetnica
Iako na Akademiji u Rotterdamu plesače obrazujemo za prilično tehnički zahtjevne plesne kompanije različitih stilova, danas se od plesača sve više traži da i kreiraju. Moraju biti vrlo otvoreni za stvaranje svojih plesnih materijala kojima pridonose procesu nastajanja predstave. Iako ne stavljamo naglasak na koreografiranje, neophodno je razvijati taj kreativni način razmišljanja i stvaranja – u pisanju, govoru, fizikalnosti, u načinu rada s drugim studentima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petra Glad Mažar, producentica i voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla
Piše: Maja Đurinović
Pitanje je i kako se danas na našoj sceni percipira posao producenta. Često umjetnici omalovažavaju znanja i uloge producenata, a jednako tako osobe koje se bave produkcijom, a nisu senzibilizirane na umjetnost, umanjuju vrijednost umjetničkog rada. Osoba koja vodi ustanovu, organizaciju pa i ansambl u izvedbenim umjetnostima mora biti svestrana, širokih pogleda i interesa, senzibilizirana za umjetnost, a sa specifičnim znanjima o organizaciji, marketingu, financijama itd. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petra Glad Mažar, producentica i voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla
Piše: Maja Đurinović
U pet godina koliko sam na čelu ZPA promijenio se ansambl, a promijenila sam se i ja. Očekivano, jer kako bi drugačije moglo biti. Mnogi na sceni, bez ikakvog su pokušaja upoznavanja, o meni donijeli sudove ili su me naprosto ignorirali na čudan način – činilo se kao da su uvrijeđeni činjenicom da vodim ZPA. Priznajem da me to pogodilo ali uz podršku ansambla i veliku odgovornost koju sam osjećala upravo prema njima odlučila sam – vrijeme će pokazati… I pokazuje, onima koji žele vidjeti. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nina Kamenjarin, multimedijalna umjetnica
Baš sam nešto istraživala i nanovo gledala Sanjine radove, vezano za jednu temu što me tada zaintrigirala, a to je taština. I upravo tada dobijem poziv da ponovno izvedem taj njen rad što mi je bilo veliko iznenađenje i čast. Ideja autoričinog rada, fitness izvedbe, neprekidna vrtnja na sobnom biciklu popraćena pjesmom Harley Davidson Brigitte Bardot i izlistavanjem prepoznatljivih fotografija umjetnica koje su poznate po antologijskim performansima
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Spartak Dulić, suvremeni likovni i multimedijalni umjetnik, performer
Performans, instalacija, slika – paranoja, psihijatrija, psihodelija. Sada se primarno izražavam prije svega u slikama. Asociraju na organizam i na stroj, tj. futuristički bionički spoj - cyber cannibalism... A tehnika je u kombinaciji kolor spreja, emajla, fasadnih boja i flomastera-tilova geometrijske apstrakcije, akcijskog slikarstva, street arta i apstraktnog ekspresionizma. Svi ti radovi nastaju dolje na podu – što zbog tehnike, što zbog samog koncepta... Stalno kružim oko platna ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivana Filip, multimedijalna umjetnica
Znanstvenici govore o 29 dana potrebnih za usvajanje obrazaca ponašanja. Ukoliko se stvori kritična masa dovoljno osviještena da mijenja, ona će utjecati i na druge. Mediji su brzi u prenošenju negativnosti i manipulaciji no postoje oni koji povremeno iskoče, ostaju zabilježeni. Bit ćemo uporni ponavljati da svi jednako umiremo. da ne zvučim pesimistično, Da ne zvučim pesimistično – moramo otići dovoljno daleko da spoznamo koliko nam je dovoljno. Učimo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vice Tomasović, multimedijalni umjetnik, osnivač i ravnatelj Almissa Open Art festivala suvremene umjetnosti u Omišu
Sukob pomodnosti i izvornosti je problematičan iz više razloga, ponajviše jer koncept 32. Salona nije bio dovoljno artikuliran, što je otvorilo mnogo prostora za spekulaciju, ali upravo je nedefiniranost teme navedenog antagonizma ostavila dovoljno potencijala da se prikaže pluralizam u umjetničkom shvaćanju pomodnosti, izvornosti i vještine. Je li se taj potencijal i iskoristio – nisam siguran, ali svaka polemika o ovim pitanjima je dobrodošla, pogotovo ako izazove snažne reakcije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nika Lilek, plesačica
Piše: Maja Đurinović
Moje uključivanje u zagrebačku plesnu scenu bilo je vrlo svestrano i odgovaralo mojoj znatiželji i izgradnji. Uvijek me sve zanimalo: od Kelkopa koje su imale svoj stil te mi pomogle biti kompaktnijom, do Marjane Krajač gdje sam prvi puta intenzivno radila na improvizaciji – koja mi je sve zanimljivija, do Zagrebačkog plesnog ansambla gdje sam potpuno razvila svoju ljubav prema suvremenom plesu i mnogim njegovim tajnama. Voljela sam i svoju ponovnu preobrazbu u riječkom Baletu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nika Ivančić, glumica (uz predstavu Cabaret Valeska)
Valeska Gert je još uvijek aktualna. Bila je izvanredna ličnost; njezine ideje su zanimljive i važne, drugačije su. Avangardne. Valesku se naprosto ne može staviti ni u jedan kalup i s time se ljudi mogu poistovjetiti. Punk pokret u Velikoj Britaniji nadahnuo se njezinim plesovima, pojavom, osobnošću i anarhijom. Ljudi koji se ne uklapaju u standard danas su svojevrsni heroji. Često zagovaram takve ljude koji su na marginama društva jer s njima se najviše identificiram ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Antonia Kuzmanić, pionirka suvremenog cirkusa u Hrvatskoj
Jakov ima odmak od pravila suvremenog cirkusa i dok kreira ne ograničava se. Zbog takvog smo načina rada dosad producirali i cjelovečernje predstave i kratke performanse i kratkometražne filmove. Ja kao producentica znam koji su Jakovljevi optimalni uvjeti za rad i ne prijavljujem nas na natječaje i fondove koji imaju strogo zadane očekivane rezultate jer smatramo da se umjetničko istraživanje ne bi trebalo sputavati administracijom projekata ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sidi Larbi Cherkaoui, plesni umjetnik
Mislim da je moja najveća želja povezati, naučiti ljude da razumiju jedni druge. Ponekad ne uspijevam, ali tada nastojim ispraviti situaciju. Uvijek sam bio osjećajan prema životinjama i osjećao sam se jako krhak kao osoba. No ta krhkost je naposlijetku postala moja snaga jer sam je prihvatio, dozvolio sam sebi da postanem to što jesam i prestao se pretvarati da sam netko drugi u jednom trenutku – i ljudi su to prepoznali i počeli se iznenada drugačije ponašati prema meni ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mirjana Preis, koreografkinja
Rad u dvorani je za mene psihoterapija. Volim okupljati ljude. Voljela sam raditi s Nanom Šojlev jer mi bi se znale smijati na probama. Općenito je zabavno na probama, ugodno. Nekada davno dok sam još plesala, znali smo se svađati u dvorani, ali otkako radim te projekte, sve od Kaputta nadalje, to su zapravo komorni projekti i zapravo se dobro nasmijemo. Zatvorim vrata, isključim se od svega i to je lijepo. To me još uvijek drži, još uvijek postoji strast
...pročitajte cijeli tekst...
-
Martina Tomić, plesna umjetnica
Piše: Iva Nerina Sibila
Trenutno se u UPUH-u najviše aktivno bavimo Nacrtom prijedloga Zakona, zatim definiranjem minimalnih uvjeta rada kao što su tehnički uvjeti, minimalni honorari po probi i po izvedbi, a koji bi se trebali temeljiti na trenutnom stanju i na onome što je potrebno da bi umjetnici mogli raditi i živjeti od svoje djelatnosti. Pritom nam je i dalje u cilju njegovati vidljivost udruge kao važnog aktera hrvatske kulturne scene u borbi za plesni prostorom i umrežavanjem plesnih projekata i umjetnika ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Boris Kadin, performer
Sam proces rada na projektu krenuo je od ideje da mrtav zec objašnjava Beuysa preko natalne karte, da bi se preko Beuysa došlo do pitanja dostojanstva i vrijednosti umjetnika, tek potom do pojma zaslužene teme. Inverzijom radnih materijala na performansu, a i to da će projekt biti premijerno izveden na Peformance Studies international (PSi), koji obiluje teorijom, činilo se slatkim napraviti subverziju s kvazi predavanjem koje otvara performans
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Iva Pavičić, osnivačica i voditeljica Trupe To
Piše: Maja Đurinović
Trupa To svoju posebnu i veliku vrijednost ima u kvaliteti međuljudskih odnosa. Od samih početaka do danas, kroz plesnu edukaciju i kroz rad na projektima, bila nam je od velike važnosti kvalitetna komunikacija i međusobna podrška. Grupa se postepeno razvila u oblik naše zajedničke egzistencije unutar umjetnosti i komunikacije kroz umjetnost. Projekte koje radimo, nastojimo graditi što iskrenije, uz što manje kompromisa i ustupaka, u želji da ostanemo dosljedni svojoj viziji ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nastasja Štefanić, plesačica, glazbenica, koreografkinja i pedagoginja
Prošle godine imala sam pet premijera, ali i vrlo malo repriza i to je nešto što prilično frustrira. Stoga je u Hrvatskoj hiperprodukcija jer moraš od nečega živjet; premijeru financira Ministarstvo, ali nitko dalje ne podržava reprize te predstave. Previše stvaranja, premalo vremena za to stvaranje, dosta toga se odradi površno… i onda se odradi premijera i tu sve stane. Ako imaš sreće da predstavu odigraš više od pet puta trebaš biti zadovoljan s obzirom na uvjete koji vladaju ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nikolina Butorac, multimedijalna umjetnica
Naracija performansa Iza Crvenog koncipirana je kao opis svakodnevice umjetnice koja živi u Hrvatskoj. U monologu koji govorim naglasak je na financijskoj nesamostalnosti koja utječe na moj kreativni rad i psihičko stanje. Ono na čemu bih dalje željela raditi je komunikacija publike i mene tijekom izvedbe jer publika je sjeme stvarnosti koje procesuira naš performativni čin, te na taj način raste skupa s umjetnikom, formirajući značenje rada ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Elvis Hodžić, plesač
Break koji sam ja upoznao 1996. bio je tvrd i energičan, u stalnoj potrazi za originalnosti novim izrazom. Ono što mi je pomoglo u radu sa suvremenim plesnim izrazom jest gledanje na tijelo kao alat koji ne mora nužno napraviti i izvesti čudo da bi ostavio fascinirajući trag na sceni. Bilo je i zanimljivo kako se pojam prisutnosti u plesu i na sceni postepeno mijenjao i kako time break dobiva vrijeme trajanja, intenzitet, drugačiji prostorni put i značenje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Razgovor: Dolma Jover Agulló, koreografkinja, povodom premijere predstave Visible Invisible Zagrebačkog plesnog ansambla
Ideja u Visible Invisible je uzeti sve različite pozadine plesača, a pod pozadine mislim na njihovu tehniku, kulturalnu podlogu, naravno i njihovu obrazovnu podlogu, naslijeđe, itd. iz kojih plesači dolaze, i kroz moju metodologiju prenijeti sve te podatke – jer ti podatci su nevidljivi, zar ne? – publici, to jest učiniti ih vidljivima. To je glavna zamisao te koreografije. Nisam očekivala ništa od plesača zato što je u mom procesu nemoguće išta očekivati, osim toga da će plesači biti otvoreni, jer ako nisu – proces umire ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, autori i performeri
Svaka nova predstava otvara nove suradnje, novi pogled iz nekog neočekivanog područja znanja i zajedničkog postojanja u vremenu u kojem živimo kao ljudi koji smo to samo slučajno – to jest ljudski, a ne ne-ljudski, iz nama potpuno neobjašnjivog razloga. Ne postavljamo si pitanje kako smo mi nastali kao ljudi, nego zašto ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petra Zanki, izvedbena umjetnica i koreografkinja
Piše: Jelena Mihelčić
Moj se rad promijenio jer se moje životno iskustvo promijenilo i niz nesretnih okolnosti me natjerao da stvaram radove koji mogu proniknuti u dubinu ljudske psihe. Amerika je zemlja s jako puno tuge i osamljenosti i razbijenih obiteljskih zajednica, i to je nešto o čemu nitko nije baš voljan razgovarati. Ono što je jako teško prihvatiti i o čemu jako dugo razmišljam je koliko je teško razlučiti crnu, mračnu stranu, od svijetle, posebice kod vrlo teških, mračnih i kompliciranih ljudskih iskustava ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Desanka Virant, plesačica i plesna pedagoginja
Piše: Maja Đurinović
Za mene su ozbiljne sve predstave koje radim jer im pristupam na isti način, sa istim veseljem i energijom, razlika je jedino u tome kome su namijenjene. Shvatila sam da će predstava živjeti duže ako je namijenjena svim uzrastima, naravno pod pretpostavkom da je dobra. Treba odgajati publiku kad je mlada. Lijepo je vidjeti kada cijela obitelj dođe na predstavu i onda dođe ponovno. Ozbiljne predstave su nažalost osuđene na kratak život
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Silvia Marchig, plesna autorica i izvođačica
Piše: Jelena Mihelčić
Na sceni zasigurno ima i radikalnijih i borbenijih pojedinaca od mene. Mlađim generacijama to kao da nije svojstveno, dijelom sigurno i zato jer su odrastali u drugačijim okolnostima od nas rođenih krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih. Razlozi su kompleksni. Mislim da je Plesni odsjek ADU trenutno mjesto koje njeguje individualnost, autorstvo i kritički odnos plesnih umjetnika prema društvu, ali u njima vidim malo borbenosti. To što se desilo sa ZPC-om je poraz grada i scene ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sonja Pregrad, u povodu sudjelovanja u projektu 20 plesača za 20. stoljeće Borisa Charmatza
Piše: Jelena Mihelčić
Unatoč tome što je izvođenje uzbudljivo, još iznimnija je priprema, koju prolazimo svaki put. Dva dana prije samog otvorenja postava za publiku sjedimo u dvorani i svatko prezentira svoj rad. To uvijek bude nevjerojatan živi sat povijesti plesa, koji je uvijek i spontaniji i time s više detalja i anegdota nego sama izvedba u muzeju. Razumijem da je taj privilegij prisustvovanja lekcijama plesne povijesti od strane njenih aktera ekskluzivan i iznimno vrijedan poklon kojeg sam dobila ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vlasta Kaurić, plesna pedagoginja i koreografkinja
Piše: Maja Đurinović
Idejni impuls za Refleksije na glazbu dobila sam prigodom posjeta jednom depou skulptura u Gliptoteci. Kada sam se našla sama u tom ogromnom pomalo zapuštenom prostoru okružena kipovima u različitim položajima i pozama; neki su stajali, sjedili, bili zaustavljeni u kretnji, neki su bili oštećeni… Sjela sam na jednu slobodnu kocku, postolje, i pustila si da se stopim s likovima koji su ovdje imali svoj život; tako se u meni započela priča o buđenju, odnosima, sukobima… ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Melita Spahić Bezjak, koreografkinja
Piše: Jelena Mihelčić
Znali smo da nećemo raditi klasičnu priču o životu Nikole Tesle, njegovim izumima. Snaga pokreta i fizička energija izvođača su snaga našeg izuma. Radije smo se prepustili imaginaciji, vizualizaciji situacija i promišljanja ideja svjetlosti i vode te se vodili Teslinim filozofskim promišljanjima. Prenošenje njegove ideje, slobodne energije, povezanosti s prirodom i ideji svjetla i vode kao izvorištu života i nade – to nam je bilo važno naglasiti u dramaturškim rješenjima rada ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Jule Flierl, vokalno plesna umjetnica
Piše: Maja Ležaić
Kroz svoju praksu i kroz sva moja koreografska djela preispitujem fetiš subjekta, samozadovoljstva i samo-zastupljenosti, što je vrlo smiješno jer u vremenu ekspresionističkih plesa. Naravno, riječ je o mom radu, jer ja donosim odluke i to je moja praksa, ali istodobno me zanima kako mogu biti medij za određenu praksu kao i za rezultate drugih ljudi. Oni prolaze kroz moj filter; definitivno sam filter. Možda trbuhozborac ima više kontrole nad lutkom pa ne bih rekla da to radim ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Magdalena Reiter, plesna umjetnica
Piše: Maja Ležaić
Ne zanima me postavljanje narativa nego me zanima tijelo koje priča vlastitu priču ali iz drugačijeg kuta od kazališta. Nužno je odraziti vrijeme tako da je za mene individualno tijelo političko i društveno ali je polazna točka. Snažno vjerujem u visoko obrazovanje u suvremenom plesu. Plesna akademija je za plesače vrijeme kada ne samo da se upoznaju s različitim plesnim i kazališnim tehnikama, metodologijama, nego stječu i teorijsku edukaciju. Danas su suvremeni ples i teorija plesa isprepleteni ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ljiljana Mikulčić, filmska umjetnica i koreografkinja, povodom filmskog programa Refleks u Zagrebačkom plesnom centru
Piše: Maja Đurinović
Koreografi često vide film prejednostavno tj. s pozicije gledatelja koji gleda plesni film a ne s pozicije izučenog filmskog umjetnika koji zna razgraditi plesni materijal u kadrove i koji stvara film. Tako se događa da vidimo zanimljivu plesnu koreografiju snimljenu s namjerom stvaranja filmskog djela ali ne i dobar film koji istražuje filmski medij rabeći filmska sredstva. Za dobar film nije dovoljno stvoriti samo poeziju tijela i prenijeti je na filmsko platno. Film je tehnika koja ima svoje zakonitosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maya Petrovna, skladateljica i glazbeno scenska umjetnica
Predstavom Futura monomania kod publike želim probuditi svijest, jer prezentiram sve što je život, smijem se i ljutim, a to izražavam do maksimuma. Pokazujem plastični svijet i novinski svijet vijesti, ali i drugi zamišljeni svijet koji ne postoji, neki opsesivni svijet u kojem kada jesmo zapravo sve drugo ignoriramo. Kada čitamo novine ili gledamo vijesti upijamo puno negativne energije. Moj lik je karikaturalan. Mi smo takvi, kao da ne upotrebljavamo dio mozga…...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matjaž Farič, plesni umjetnik
Piše: Maja Đurinović
Bilo je nekih ideja o nastavku suradnje sa zagrebačkim Studijem za suvremeni ples koje se nisu ostvarile. A i u generalnom odnosu sam osjetio neku promjenu. Isto kao u Sloveniji – klanovske podjele u suvremenom plesu ljudima definiraju optiku pogleda, pa je tu bilo svakojakih reakcija na to s kim se družim i surađujem. S mnogim plesačima, pedagozima, koreografima i organizatorima znam se vrlo dugo. Moda, tko je in ili out, me ne zanima. Zanimaju me ljudi i njihov rad ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Žak Valenta, plesni i kazališni umjetnik
Piše: Iva Nerina Sibila
I dalje mislim da plesna i srodne joj umjetnosti moraju biti ravnopravne s ostalim, što sada nije slučaj, uz izuzetak baleta naravno. Borba plesne zajednice za uspostavu autonomije Zagrebačkog plesnog centra civilizacijsko je pitanje i pomalo je šokantno da se mi njime bavimo u 21. stoljeću. Transparentnost upravljanja budućim samostalnom ustanovom kao i normalizacija adekvatne financijske potpore plesnoj i srodnim izvedbenim umjetnostima važan su dio te borbe ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petra Valentić, plesačica, nova predsjednica Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS
Piše: Sanja Petrovski
Postojanje UPUH-a i UPPU PULS može samo pridonijeti njegovanju različitosti i uvažavanju različitih modusa rada. Pritom treba aktivno komunicirati i pronalaziti načine na koji svi zajedno artikuliramo naše potrebe, a to je daljnja profesionalizacija i omogućavanje zdravih uvjeta za razvoj plesne umjetnosti u Hrvatskoj. Nadamo se da svojim entuzijazmom te dosadašnjim radom i iskustvom u plesu možemo pridonijeti daljnjem razvoju uvjeta rada u plesnoj umjetnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Senka Baruška, plesna umjetnica i pedagoginja
Piše: Iva Nerina Sibila
Koreografiju i dalje doživljavam kao moj daleki san. Naime nisam nikad dobila pristojan financijski iznos za profesionalnu produkciju u Rijeci, okolici ili uopće u Hrvatskoj. Pitam se hoću li ikad ostvariti taj san. Stoga sam posvetila život stvaranju plesnih mogućnosti za neke buduće plesne umjetnike i gledatelje što uključuje razne manifestacije, rad za povećanja prava plesača, otvaranje plesnih odjela unutar glazbenih škola u Istri, održavanje plesnih radionica gdje se prije nisu održavale ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tihana Škrinjarić, plesna umjetnica
Život sam živjela, išla za svojim ljubavima, interesima i svime što me poticalo. Nisam radila ništa borbeno. Sve je to donio život. Neke stvari su se odvijale drukčije nego što bi to čovjek ikada mogao isplanirati. Privatan život utjecao je na umjetnički. Cijeli život sam se rasipavala od posla. Kada koreografiram, ne primjećujem ništa… Sjećam se koreografije Prstena 1977. koju je na kraju plesalo šesnaest plesača. Studio za suvremeni ples je tada bio brojan ansambl ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tihana Škrinjarić, plesna umjetnica
U životu ima toliko puno stvari. Sve te godine uronila sam u ples, nisam vidjela niti lijevo, niti desno. Tek sada sužavam svoj odabir ali zato ga sadržajno produbljujem. Napokon imam vremena za jogu, jezike, kino, kazalište i za čitanje. Ne žalim ni za čime, u životu uvijek biraš prioritete. Bila sam neuredna u skupljanju svojih vlastitih materijala, vodeći se konstatacijom: koga bi to uopće moglo više zanimati. Nisam nikada mislila da će to što radim nekome biti važno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Marija Šćekić, plesna umjetnica
Piše: Sanja Petrovski
Vertikalni ples je plesna umjetnost u kojoj se tijelo plesača nalazi u okomici na neku okomitu površinu (stijena, zid) i u konstantnoj je suspenziji. Sve fizikalne zakonitosti koje vrijede u kazalištu ovdje ne znače ama baš ništa. Doslovno, sve je naopako i to volim. Ples je harmonija pokreta tijela u prostoru i vremenu a ima li veće harmonije od ove koja se odvija u prirodi? Mislim da ne. Odavno sam spoznala da me privlači samo ono što je prirodno, netaknuto, iskreno, izvorno i autohtono ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Marina Petković Liker, redateljica
Piše: Jelena Mihelčić
Plesačko ili glumačko tijelo ima svoju osobnost, unutarnji svijet koji reagira na vanjski, na kontakte i odnose, i te reakcije su više ili manje apstraktne, ali su uvijek svjesne da izražavaju nešto što se događa zbog prisustva njih i gledatelja u istom prostoru i vremenu i s temom koja se osjeća, dijeli ili promišlja. Kombinacija različitih izvođača odnosno scensko susretanje glumaca, plesača, glazbenika, pridonosi realizaciji onoga što me na izvedbenoj razini najviše zanima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Rajko Pavlić, plesni umjetnik i pokretač i voditelj projekta Plesna mreža Hrvatske
Mnogi možda od Mreže očekuju puno, ali moramo svi biti spremni prihvatiti činjenicu da sve predstave ne mogu ući u Mrežu i da svi nećemo plesati istim intenzitetom i količinom. Egalitarizam neće pridonijeti razvoju plesne umjetnosti, nego samo kriterij kvalitete. Tog se svi bojimo i ne želimo prihvatiti činjenicu da je netko bolji od nas. No, još uvijek postoje drugi oblici distribucije gdje svatko može dokazati svoju kvalitetu. Mreža je samo jedan od njih ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: David Hernandez, plesni umjetnik
Piše: Iva Nerina Sibila
Htio sam da The Devil’s Garden bude mjesto, da početak kazališnog iskustva bude polagano otvaranje prozora u to mjesto ili kao da slučajno naiđete na to čudno mjesto. Tako vidite taj polagani izlazak sunca u kojem postupno otkrivate mjesto i ono što se tamo događa. Volim filmske slike tako razumijem analogiju s pokretom kamere. Uvijek razmišljam kako se pogled gledatelja nosi s onim što izlažem i pokušavam ga voditi na različite načine bez da diktiram previše ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tina Carter, umjetnica, akrobatkinja u zraku i znanstvenica
Komedija sjajno obrađuje ozbiljne teme na lak način. Dok sam se penjala po užetu, pretvarala sam se da ću pasti, klecala su mi koljena, tresle su mi se noge i stalno sam ponavljala kako sam umorna. Mnogi su gledatelji kimali glavom jer su osjetili prepoznavanje. Shvatila sam da, ako toj temi ne pristupim duhovito, postat ću vrlo depresivna i plačljiva. Život je prekratak i želim se smijati. Jedino s pomoću humora mogu govoriti o toj temi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ana Kreitmeyer, plesna umjetnica, predsjednica Udruge plesnih umjetnika Hrvatske
Piše: Jelena Mihelčić
Gradska uprava smatra da je pripojenje ZKM-u najbolje rješenje, ali jedino dugoročno, najbolje i održivo rješenje je osnivanje samostalne ustanove te sustavno povećanje programskih sredstava sukladno rastu i potrebama plesne zajednice. Jedino to može jamčiti opstanak suvremene plesne umjetnosti i u budućnosti njezin razvoj i jačanje. Plesna umjetnost zaslužuje svoju ustanovu kao i svaka druga umjetnička grana u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Stephen Petronio, plesni umjetnik
Iako često radim vrlo zahtjevne pokrete, ne zanimaju me savršeni plesači koji ne misle svojom glavom. Važno mi je da plesač nema straha istraživati, da se ne boji ispasti smiješan. Trebaju mi kreativni plesači kojima zadajem problem, a zajedno ga istražujemo, oni mi nude mnogo mogućnosti i tako zajedno dolazimo do najboljeg rješenja. Moram priznati da sam zahtjevan koreograf jer od plesača tražim potpunu i neupitnu posvećenost pri utjelovljenju pojedine ideje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Martina Nevistić, plesna umjetnica, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra
Piše: Jelena Mihelčić
Svrha novog organizacijskog ustroja je ostvarenje programske autonomnosti ZPC-a, koji je isključivo namijenjen za suvremeni ples. ZKM upravlja zgradom, to znači da će se plaćanje troškova hladnog pogona, materijalnih troškova i plaće zaposlenih, koji će biti isključivo odabrani za rad u ZPC-u, realizirati preko ZKM-a. Vjerujem da će taj mehanizam profunkcionirati, vidljivost ojačati i da će idući logičan korak biti transformacija u samostalnu javnu ustanovu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivančica Janković, plesna pedagoginja
Piše: Maja Đurinović
Što se više bavim Labanovim učenjem to više zaključujem da je njegov analitički pristup pokretu u svojoj sveobuhvatnosti od neprocjenjive vrijednosti jer je primjenjiv i danas u svakom području ljudskog izraza uopće. Omogućuje sjajno profiliranje u spektru naglašeno svjesnog pristupa osobnom i općem prostoru, omogućuje svjesno uranjanje u unutarnja stanja što rezultira izbrušenim kvalitetama pokreta i izražajnosti uopće te potiče na svjesni odnos prema sebi i drugome ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivana Kalc, plesna autorica, izvođačica i edukatorica
Piše: Iva Nerina Sibila
Odaziv publike na festival Periskop bio je dobar i iznimno smo zadovoljni. Osim naše publike, dakle ljudi koji inače prate suvremeni ples, dobili smo određeni broj gledatelja koji su se prvi put našli na ovakvom tipu programa. Najviše publike ipak i dalje dovode sami umjetnici, a onda je sjajna stvar kad se publike izmiješaju. Čini mi se da je najbolja reklama usmena preporuka, jer iako smo orijentirani na društvene mreže, ljudski faktor ipak je najučinkovitiji....pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vesna Mačković, plesna umjetnica
Moji su radovi introspektivni. Kad bih radila na nekom dramskom tekstu, on bi uvijek morao biti isprepleten sa mnom jer svemu pristupam vrlo poetski, a poezija se ne može uokviriti i isplanirati. Tako je i predstava Pod staklenim zvonom potpuno autobiografska. Svjetlosni zid odvaja me od publike i mi se ne uspijevamo susresti ni spojiti, ali ja čujem i vidim njihov svijet putem televizijskih slika i radijskih tonova, a ona čuje zvukove mog unutarnjeg svijeta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Marijan Molnar, fotograf i performer
U aukciji Contemporary East (Suvremeni Istok) koju je u lipnju organizirala jedna od najuglednijih svjetskih aukcijskih kuća, londonski Sotheby's, sudjelovao sam sasvim slučajno, bez nekog očekivanja ali sa znatiželjom. Posljedice su bile sasvim neznatne i nemaju neki utjecaj na moj rad i njegovu prezentaciju. Taj događaj pokazuje koliko smo daleko od zapadnog svijeta umjetnosti što samo po sebi i nije ništa loše, ali je simptomatično ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sanja Petrovski, plesna umjetnica
Nekad sam bila uglavnom plesačica, zatim češće koreografkinja, sad sam uglavnom producentica. No, biti koreograf – to je divno. Divno je pokretom iskazati kreativnost koju imate u sebi. Imam nepresušno more ideja koje često ne mogu ostvariti jer nemam gdje ili nemam s kim ili se potrošim dok ne dođem do samog cilja. Puno puta mi se znalo dogoditi da nešto zamislim na jedan način, ali do ostvarenja nastane nešto sasvim drugo. Svaki put krećem iznova i svaki put je nešto novo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sonja Pregrad i Nives Sertić, autorice predstave Ja gledam tebe dok ti gledaš mene, dok publika gleda tebe koja gledaš nju dok pokušavamo razjasniti taj odnos i kako je on u vezi sa sjemenkom u kojoj se zrcali svemir i Ana Letunić, suradnica na predstavi
Piše: Iva Nerina Sibila
Započele smo istraživanjem o konceptualnom odnosu dvaju medija, o mediju ispred medija, no ubrzo je rad postao o poetici i politici odnosa jer postavljamo pitanje kako jedna vidi ono što je drugoj važno. To nam je postalo ključno: kako vidimo jedni druge i kako se nosimo s time što vidimo
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tamara Curić, plesačica, koreografkinja, voditeljica Plesnog centra Tala i festivala Platforma HR
Prekrasno je što se svake godine u projekt Go Out and Dance uključi neki novi grad. Ove godine pridružuje nam se Gospić. Pleše se u Požegi, Rijeci, Rovinju, Svetoj Nedelji, Varaždinu, Karlovcu, Zadru, Splitu i na Pagu. To je prekrasno! U svim tim spomenutim gradovima građane će u 18 sati dočekati plesna skulptura. To nam je zajednički projekt u svim gradovima kojim ćemo se na simboličan način povezati i poslati energetsku poruku ljudima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Seppe Baeyens, koreograf
Već me dvije godine zaokuplja ideja kako publika i gledatelji mogu biti zajedno u plesnoj predstavi. Ne sviđa mi se distanca između publike i predstave i istražujem kako mogu premostiti taj jaz. Zanima me kako publika i gledatelji mogu bar na sat vremena postati zajednica. Zbog toga se svi nalazimo u krugu, jer je vrlo demokratičan. Gledatelji ne znaju tko je izvođač, a tko je dio publike. S onima koji žele, izvođači ulaze u interaktivan odnos, oni koji to ne žele, ne moraju ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Aja Jung, umjetnička ravnateljica Beogradskog festivala igre
Od početka smo na Beogradski festival igre nastojali dovesti iz svijeta ono što je najatraktivnije, što puni blagajne u Londonu, Parizu, New Yorku, što se prodaje jer je dobro, pravo koreografsko ime, kvalitetnu produkciju, nešto s umjetničkom porukom. Kad sam počinjala s BFI-om, jedan od najboljih savjeta čula sam od Giorgosa Loukosa koji mi je rekao: „Nikad nemoj upasti u zamku pravljenja festivala po vlastitom ukusu.“ ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nikolina Komljenović, plesna umjetnica
Piše: Maja Đurinović
Jako se želim odmaknuti od spektakularnog, zato i naglašavam da plešem na svili i bavim se tijelom u zraku. Ne idem na poznate elemente ni reprezentativne obrasce i sekvence… Zanima me kako mogu improvizirati na svili, gdje ću se zadržati, ostati gore visjeti, što je puno teže. Kroz svaki pokret dobivam nove spoznaje, nešto se događa, nešto je drugačije i zato idem tako sporo, iz pokreta u pokret; baš me zanima kako se i što dešava s tijelom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petra Hrašćanec, plesačica, koreografkinja i plesna pedagoginja
Piše: Sanja Petrovski
Ples, koreografija i pedagogija – sve tri kategorije jednako su mi bitne, jer premda ih ostvarujem u uvjetno zasebnim cjelinama, doživljavam ih, promišljam i prakticiram kao integrirani sadržaj. Teško mi je govoriti o sebi kroz te kategorije ples, koreografija i pedagogija jer odgovornost prema stalnom istraživanju i preispitivanju umjetničkih procesa rezultira ukidanjem kategorizacije koje te deklarativno svrstavaju u točno omeđeno područje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: André Mesquita, koreograf
Nije lako iznijeti solo, to je poput monologa u drami. Mora biti jako dobar da bi ste ga kvalitetno iznijeli. Ako pogledate Shakespearea: snaga koju pronalazite u Hamletu, ili bilo kojem drugom liku…morate točno znati što radite. U tom smislu je i ovaj solo kao monolog. Vrlo je intenzivan u smislu da Maša mora konstantno meditirati, stalno prolazi kroz mentalni proces. To nije samo fizički rad jer neki su dijelovi prilično slobodni, odnosno ona se mora igrati unutar čvrste strukture ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Branko Banković, plesač, dobitnik posebne nagrade strukovnih udruga UPUH-a i PULS-a
Gledatelj nikad ne zna što će gledati u novoj Studijevoj predstavi i to me jako veseli. Nama plesačima pruža se prostor kreativnosti, prostor u kojemu svatko može biti svoj. Nitko ne traži da budem jedan od sedmero, nego da budem ja – Branko. To je jedan od najvećih razloga zašto sam ostao vjeran tom ansamblu. Velikim problemom smatram to što nemamo muških plesnih pedagoga u školama jer je golema energetska razlika između ženskog i muškog pedagoga ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: John Ashford, idejni začetnik Aerowaves mreže
Kad odaberem nekog mladog umjetnika među dvadeset najboljih, obično me njegov ili njezin idući rad razočara. I stalno se pitam: zašto se to događa? S vremenom sam shvatio da je moj posao strpljivo orati, saditi i čekati – sve dok neka od biljki ne naraste i rascvjeta se u punom sjaju. Primjerice, prije dvadeset godina prepoznao sam finskog koreografa Taroa Saarinena koji i danas u mnogim intervjuima spominje da mu je Aerowaves pomogao u međunarodnoj karijeri ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nela Sisarić, kreativna direktorica IKS Festivala i osnivačica dječjeg Studija za igru, pokret i ples Kinkin
Piše: Jelena Mihelčić
Imati petodnevni međunarodni program s podrškom lokalne zajednice od 50.000 kuna, pravo je čudo. Plesni program i međunarodne umjetnike koje smo imali na ovogodišnjem IKS Festivalu imaju prestižni plesni festivali u Europi. Da bismo imali dugoročan utjecaj, a ne samo učinak, potrebno je dosta uložiti u marketinške aktivnosti i promociju te uvijek iznova pronaći učinkovitu komunikaciju s ciljnim skupinama i krajnjim korisnicima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Snježana Abramović Milković, osnivačica i ravnateljica Festivala plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat
Piše: Maja Đurinović
Programacija je uvjetovana i prostorom i kvalitetom produkcije i mogućnošću prilagodbe; jasno da se negdje provlači i osobni ukus, ali zaista kod selekcije ne gledam tko je tko nego kakav je rad i kako će predstava izgledati u renesansnom ambijentu. U posljednjih petnaest godina na Festivalu je prikazana cijela hrvatska plesna scena, a to mi je i zadatak jer Svetvinčenat je i osnovan da bi suvremeni ples imao mjesto gdje će ljeti biti izvođen ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mirna Žagar, umjetnička direktorica Zagrebačkog plesnog centra i Tjedna suvremenog plesa
Piše: Jelena Mihelčić
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nicole Speletic, plesna umjetnica i teoretičarka
Sada sam ovdje i razmišljam kako moram ići naprijed i raditi više stvari kao što je ovaj posjet Osijeku. Najbolje je kada smo u dvorani, praktično radimo, krećemo se, ali također imamo i priliku razgovarati i misliti o tome, tako da praksa može biti stopljena s idejom. Trudim se i sagledati društvo u kojem jesam i povezati to s praktičnim radom. Mislim da je srž onoga o čemu sada mislim spajanje dvije dinamike jedne sile: osjećaja reda i osjećaja kaosa ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivana Kalc i Nika Mišković, autorice i izvođačice predstave We're in this together
Na početku rada na predstavi We're in this together bilo je teško jer smo se tek upoznavale i privatno i profesionalno i dok nije došlo do tog trenutka da više nemamo nikakve zadrške jedna prema drugoj i kada smo obje mogle bolje artikulirati što je to što nas zanima i čime se želimo baviti stvari su se počele slagati ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maša Kolar, koreografkinja i plesačica
Piše: Maja Đurinović
Nakon većeg projekta imala sam potrebu za nečim intimnijim, komornim. Svojim. Željela sam se baviti Ženom. Ne mučenicom, nego dominantnom životnom snagom, Onom koja uči Muškarca. Tako je nastala Trijada, a u mitskom rrojstvu Hekata – Demetra – Perzefona kojim se bavim u predstavi, Hekatu sam najbliže osjetila. Ona stoji sa bakljom u ruci na raskršću i osvjetljava put. Pozicija plesačice i koreografkinja uvijek budi osjećaj stajanja na raskrižju, dakle situacija mi je poznata ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Jesse Scott, jedan od osnivača i član australskog cirkuskog ansambla Casus
Mislim da ovaj tip suvremenog cirkusa zaista uzima maha u cirkuskom poslu u cijelome svijetu, i zaista se osjećam sretnim što je to u ovom trenutku moja strast. To je način na koji ja želim stvarati cirkus i jednostavno se osjećam kako sam na pravome mjestu u pravo vrijeme u povijesti cirkusa. Zanima me i režiranje: režirao sam novu predstavu Finding Silence (Pronalaženje tišine). To je bio moj prvi zaista veliki projekt kojeg sam režirao. Bio je to izazov ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Christiane Blaise, direktorica Koreografskog razvojnog centra (CDC) Le Pacifique iz Grenoblea, inicijatorica i voditeljica koreografskog natjecanja (Re)connaissance
Piše: Jelena Mihelčić
Osam partnera projekta (Re)connaissance obvezuje se kupiti sva tri nagrađena rada i pokazivati ih na svojim scenama tijekom naredne sezone, ali kupuju ono što vide ovdje, dakle paket od tri puta po 25 minuta rada što je cjelovečernji program. U mogućnosti smo nagraditi samo tri rada, a željeli smo svim natjecateljima omogućiti vidljivost. U publici sjede programatori koji svake godine na suradnju pozivaju i neke radove koji nisu službeno nagrađeni ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nensi Ukrainczyk i Maja Marjančić, voditeljice SPAgrupe (Slobodna Plesačka Asocijacija) Plesnog kolektiva d_lab collective
Piše: Jelena Mihelčić
SPAgrupa temelji se na uvjerenju da transfer znanja i vještina, umjetničkog senzibiliteta i profesionalnog iskustva, ostavlja trag na svakom pojedincu koji svjesno i željno ulazi u zajednički istraživački proces. Struktura SPAgrupe je fluidna i egalitaristička i djeluje kao sustav koji omogućava umjetničkoj ideji da dozrije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Thierry Smits, koreograf
Piše: Jelena Mihelčić
Volim prelaziti iz čisto plesnog u nešto teatralnije i subverzivnije radove i to sam oduvijek činio. Coctails je suvremeni plesani kabaret, u kojem smo uglavnom negativne teme pokušali obraditi na kabaretski način, a odgovor na pitanja koja smo si pritom postavili prilično je nihilistički – živimo u svijetu obilježenom krizom, u kojem nekako sve ide na krivo, što možemo učiniti? Naš je prijedlog da nastavimo kako jest, ali da se pritom dobro zabavljamo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Inetrvju: Martina Nevistić, plesna umjetnica
Piše: Jelena Mihelčić
S drugim medijima postižem novu dimenziju i izmaknutost od golog tjelesnog. Drugi mediji su moj motor. Takav pristup radu možda ima veze s mojim umjetničkim sazrijevanjem kroz koje mi je značajna bila spoznaja o umjetničkoj avangardi, suvremenom slikarstvu i multimediji i što se događalo u tim područjima. I dalje mi je jako bitan pokret, on je moja baza i tu se osijećam doma, a druge medije koristim kao naglaske koji daju dodatni sloj pokretu
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Risima Risimkin, ravnateljica Dance Fest Skopje
Piše: Maja Đurinović
Za mene je jako važno da je makedonsko Ministarstvo kulture prepoznalo moj rad i da smo utemeljili Skopje Dance Theater, kao prvu službenu plesnu kompaniju u Makedoniji. Imamo podršku i to nam daje mogućnost kreiranja i međunarodnu afirmaciju. Skopje Dance Academy je značajna prekretnica u području edukacije u plesu, mislim ne samo u Makedoniji. Naš je partner Rotterdamska plesna akademija, koja ima osamdesetak godina iskustva u svojem radu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sonja Pregrad i Willy Prager, koreografi i plesači suvremenog plesa
Piše: Iva Nerina Sibila
Vrlo je teško govoriti o zajedničkom stilu i estetici. Ovo je naš drugi zajednički rad i prvi u suautorstvu. Sviđa mi se ideja o scenskim blizancima! Nije bilo lako naći na plesnom tržištu nekoga tko mi je sličan! No isto tako iziskuje puno rada naći zajednički način konstrukcije i prezentacije vizije o budućnosti plesa na sceni ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Aleksandra Mišić i Ognjen Vučinić, koreografi i plesači suvremenog plesa
Piše: Iva Nerina Sibila
U dosadašnjim produkcijama istraživali smo i tragali za nekim prepoznatljivim jezikom. Čini mi se, nakon Ti, da je to cilj kojem ćemo dalje stremiti. Važno nam je da naši radovi budu komunikativni i vizualno snažni. U samom fizičkom smislu važno nam je prelijevanje raznih plesnih tehnika koje smo tijekom života konzumirali ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ina Sladić, plesačica, koreografkinja, performerica
Jako volim iznenađenja. Kroz priču s nekolicinom ljudi koji su došli pogledati moj solo Navigating Darkness shvatila sam da je sa svakim novim izvođenjem solo potpuno drugačiji. Ima jasnu strukturu koja se stalno ponavlja, ali je za mene drukčiji svaki put. Kada izgovaram svoj tekst, sklona sam promijeniti stav, jer me pričanje opušta; distrakcija je od straha koja mi ujedno pruža kontrolu. Oglasim svoju poziciju i koncentriram se na nešto drugo, ne svoj strah ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Daniel Abreu, plesač i koreograf
Ne volim teoretizirati o tome što je koji pokret proizveo zato što mi se čini, budući da ni sam nisam siguran kako to ispravno verbalizirati. Nepotrebnim riječima mogu samo zbuniti izvođače ili ih navesti da dodaju na to što su proizveli nekakva dodatna osjećanja koja su višak i neprirodna su. Gledam na to kao obrnuti proces jer mišići pamte. Oni imaju svoja vlastita osjećanja kojih mozak racionalno nije svjestan, a forsiranjem da ih se razumije možemo samo sve pokvariti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Didier Théron u povodu radionice Plešući bolero sa „Shangay Bolerom“
Zanimljivo je kad se dogodi nešto novo u okviru svih pravila, zanimljiv je način na koji se dogodi kontakt, dodir, način tretiranja partnera i odjeće, inventivnost. Zanimljivo mi je postaviti pravila igre i gledati kako uz njih, svatko od vas donosi svoju maštu i svoj život... Zanimljivo mi je bilo raditi sa sudionicima radionice u Zagrebu jer su nudili neke stvari koje moji plesači nisu. Ne zanima me kako plesači plešu Bolero, zanima me kako ga plešu ljudi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tamara Curić i Larisa Navojec u povodu 14. Platforme.hr
Piše: Jelena Mihelčić
Svake godine pokušavamo prilagoditi sadržaje festivala potrebama hrvatske plesne scene, pa kako se one iz godine u godinu mijenjaju s obzirom na uvjete i trendove, tako se i Platforma.hr mijenja zajedno sa scenom, što je i logično s obzirom da je projekt od početaka utemeljen na ideji o prezentaciji lokalne scene ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Alen Čelić, mimičar/glumac, kazališni pedagog i kantautor
Piše: Maja Đurinović
U Hrvatskoj i ja svoj rad zovem mima. Pantomima je svetjelesna, izraz tjelesne transformacije i izražavanja tijelom, i u svoje vrijeme je bila suprotnost govornom teatru. No, danas je to stvar imagea. Kad se spomene pantomima glavnom se pomisli na crno bijelu pantomimu iz šezdesetih godina. Naravno to se u osandesetima otvaralo prema plesnom teatru i glumi, pa je zanimljivo to sve što se dogodilo među disciplinama. I to je ono što me zapravo zanima: ne-čiste forme. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mirna Žagar, ravnateljica Zagrebačkog plesnog centra
Piše: Maja Đurinović
Vidim da je na svim razinama došlo do izuzetne polarizacije te zaključujem da se situacije rješavaju ovisno tko jače urla ili tko ima više vremena čekati u čekaonici. Kafkanijanski. Čini mi se da nitko nema snage ili volje stati iza neke odluke. U ove tri godine nijedan se problem koji je pobrojan kod otvaranja Zagrebačkog plesnog centra nije pomaknuo sa nulte točke niti je riješen. A za neka uopće ne treba ni dodatno ulaganje. Samo malo pažnje i dobre volje ...pročitajte cijeli tekst...
-
intervju: Giovanni di Palma, baletni majstor
Piše: Andreja Jeličić
Scholzova Druga simfonija po Schumannu djelo je koje zahtijeva veliku vještinu plesa u duetu i daje priliku velikom broju plesača. Scholz je poznat po tome što je volio raditi koreografije za velike ansamble pa i ovdje u Drugoj simfoniji imamo na sceni cijelo vrijeme velik broj plesača. To je lijepo i posebno. Većina baletnih ravnatelja to djelo uvrštava na repertoar zbog tih razloga kao i zbog čiste koreografske zanimljivosti i vrijednosti djela
...pročitajte cijeli tekst...
-
intervju: Rosemary Butcher, koreografkinja
Piše: Iva Nerina Sibila
Radim puno sa sjećanjem, s idejom putovanja u prošlost, i to na različite načine. Nisam ostavila tijelo, nisam odbacila pokret, što su učinili mnogi koreografi, nego sam čak uložila više. Moji recentni radovi prilično su autobiografski i događaju se oko jedne osobe. Iako ne postoji očita virtuoznost, važan je osjećaj da je plesač uložio u razumijevanje tijela. Plesači s kojima radim fanatični u onome što rade. Više ne bih mogla raditi s nekim tko nema taj stopostotni ulog ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Laura Aris Alvarez, koreografkinja, u povodu premijere predstave Ispod sklopljenih očiju Zagrebačkog plesnog ansambla
Piše: Iva Nerina Sibila
Kao plesač-tehničar morala sam mnogo toga od-učiti tijekom svoje karijere i to mi je uzelo mnogo više vremena nego da sam od početka učila na neki drugi način. Shvatila sam da kada uzdignemo ples na neku nedodirljivu razinu čiste ljepote, on više ne dopire do ljudi. Čak ni do mene kao plesačice. Želim vratiti ples tamo od kuda je krenuo, a to je od ljudi, tako da se ljudi mogu poistovjetiti s onim što se događa na sceni
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Jasmina Prolić, plesačica i koreografkinja
Piše: Maja Đurinović
Plesač je plesač, onaj tko se bavi svojim tijelom, zna njime upravljati, koji umije darovati, komunicirati. Svako znanje je odlično znanje, i ono se mora cijeli život nadopunjavati… Maguy Marin pratila sam godinama. Ona mi je i dan danas master. Za mene, ona je pojam plesnog teatra. Iz njenog načina rada crpim nadahnuće… Silno sam željela s njom raditi i onda sam konačno dobila poziv od nje i otišla u njezinu kompaniju gdje sam provela godinu dana ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Melita Spahić Bezjak, pokretačica Karlovac Dance Festivala
Karlovac ima plesače i kritičnu masu ljubitelja plesne umjetnosti, ali za daljnji razvoj potrebno je da i šira publika s kulturnim potrebama i tijela koja financiraju kulturu počnu prepoznavati plesnu umjetnost i izjednačavati je s ostalim umjetničkim formama. Suvremeni ples i umjetnici kojima je to profesija nevidljivi su. Festival je pokrenut i kako bi Karlovčani dobili priliku pogledati predstave stranih, ali i hrvatskih plesnih autora te pratili trendove ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Miloš Sofrenović, koreograf i plesač
Piše: Maja Đurinović
Neposredno pred napuštanje Londona upoznajem i Pinu Baush na njezinom gostovanju u Sadler’s Wellsu gdje joj je potreban plesač u okviru predstave Mazurca Fogo i ja prolazim na audiciji. To je bilo nekoliko dana u Londonu, ali bilo je zanimljivije biti na njezinim probama. Iako, bit ću iskren, po senzibilitetu preferiram Linke, ona me nadahnula sa solo formom. Solo zahtijeva veliku kompetentnost, u artikulaciji tijela, i u mentalnoj i fizičkoj sposobnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Drobac, plesačica i koreografkinja
Piše: Maja Đurinović
Mislim da je moguće napraviti sve, pa i recital indijskog plesa s intervencijama suvremenog, treba samo biti dovoljno hrabar i odmaknuti se od skeptičnih pogleda, prihvatiti da neka pitanja ne zahtijevaju trenutačne odgovore, znati da nikoga ne secirate bez poštovanja i udivljenja... i naprosto vjerovati da je to vaš put. Ne neki miks svega i svačega, ili fuzija egzotičnog i domaćeg, nego naprosto ono sve što jesmo. Čudna mješavina različitih iskustava ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivana Ivković i Nikolina Pristaš, članice BADco.-a
Piše: Jelena Mihelčić
Uključivanje onih koji nisu plesno pismeni u izvedbu važno je obilježje našeg rada. Činjenica je da ljudi koji su navikli analitički gledati ples sagledavaju ga drugačije od onih koji ga plešu. Mi mijenjamo uloge i iz potrebe za boljom komunikacijom, iz želje za razumijevanjem kroz iskustvo. To je obostrano korisno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Željka Sančanin, koreografkinja i izvedbena umjetnica
Piše: Jelena Mihelčić
Vjerujem da je živa izvedba medij koji treba izmisliti ponovno ili nužno proširiti u drugačije oblike medijacije, hibridizacijom više umjetničkih formi unutar kazališne i obrnuto. Kao gledatelj, svaki put sam iznenađena okrutnošću teatra, koliko god to konzervativno zvučalo, ali zapravo se radi o pitanju je li ta okrutnost žive izvedbe, teatra, još uvijek nešto s čime možemo komunicirati ili se radi o nužnosti proizvodnje drugačijih oblika slika, emocija i katarzi ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ilijana Lončar, plesna pedagoginja i koreografkinja
Kada se osvrnem na zlatno razdoblje svog plesačkog života krajem devedesetih godina, uviđam da smo mi, pripadnici tadašnje generacije plesača, bili svojevrsni tranzicijski pioniri onog vremena koji smo pokušavali, a većina je i uspjela, u najmanju ruku održati kontinuitet dostojanstva suvremenog plesa u našoj sredini te smo probili led odlascima na usavršavanja izvan granica Hrvatske. Ta inozemna iskustva bila su nam svima vrlo dragocjena, plesački ali i životno ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vesna Mimica, koreografkinja i suradnica HRT-a za plesnu umjetnost
Piše: Maja Đurinović
Javna televizija ima i obrazovnu zadaću. Ne može, ne smije, amater biti u ulozi profesionalca. Posao koreografa je da koreografira, plesača da pleše, ne vidim nikakav razlog da taj posao rade amateri ma koliko bili zgodni ili seksi odjeveni. Stalno gledam koreografije u kojima se pokazuju elementarna neznanja profesije. Tužno je što imamo izvrsne koreografe i plesače, samo što ih nitko nikada ne pozove. Profesionalnost nikako da nađe put na male ekrane ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Lada Petrovski, plesačica
Piše: Maja Đurinović
Diploma Akademije suvremenog plesa materijalizirana je potvrda iskustva i ništa više. Kao plesač uvijek moraš proći audiciju da bi ušao u kompaniju ili projekt. Kod nas plesača ništa ne ide zbog papira. Promatra nas se i profesionalci naravno vide sve. Na kraju krajeva na sceni smo s diplomom ili bez nje. Moja diploma znači meni (a i mojim roditeljima) jer znam da su to tri godine rada, iskustva, saznanja i samopropitivanja kakvog vjerojatno više nikad neću doživjeti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Aleksandra Janeva Imfeld, plesna umjetnica
Piše: Iva Nerina Sibila
NDA – NOMAD Dance Academy pokrenuta je 2005. godine s ciljem poboljšanja situacije na plesnim scenama u regiji, odnosno njihova podizanja na visoku profesionalnu razinu. U ovom trenutku u mrežu je uključeno šest zemalja – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Bugarska. U središtu pozornosti nam je edukacijski program. Naši studenti su ljudi koji žele izraziti svoju umjetnost kroz polje koje je na neki način povezano s plesom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra
Činjenica je da je financijska potpora osigurana za Plesni centar nedostatna za bezbolno funkcioniranje Centra, ali nije točno da Grad ne pruža potporu. Gradski ured za kulturu i Grad Zagreb nastoje naći dodatna sredstva (koja su ranije utvrđena kao potreba visokog prioriteta kako bi se osigurao potpuni efekt i puna funkcionalnost tog prostora). HIPP kao korisnik prostora također nastoji vlastitim aktivnostima i programima osigurati dodatnu financijsku potporu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Snježana Abramović Milković, predsjednica je Udruge plesnih umjetnika Hrvatske
Piše: Iva Nerina Sibila
Protest Suvremena plesna scena zauzima Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport – Provedimo dan zajedno organiziran je u trenutku kada su na internetu objavljeni rezultati Natječaja javnih potreba u kulturi i kada smo vidjeli u kojem su postotku nezavisnoj kulturi, a tu pripada i plesna scena, smanjena sredstva u ovoj godini. Mi, umjetnici koji radimo na nezavisnoj sceni još smo najracionalniji korisnici gradskog proračuna. Kada bi svi u gradu Zagrebu tako radili, itekako bi ostalo novca ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matija Ferlin, koreograf i plesač
Piše: Iva Nerina Sibila
Nastup mi je treća premijera u zadnjih godinu dana. Nakon sola SaD SaM/Almost 6 slijedio je duet The Most Together We´ve Ever Been / Zajedno² i sada kvintet. Imam još jedan projekt u Kanadi u kojem plešem čija će premijera biti 6. travnja. Nakon toga odlučio sam napraviti stanku s produkcijama, jer nemam vremena ići na turneje. Imam dosta predstava na repertoaru, što svojih, što s drugim izvođačima, sa Sashom Waltz, Ame Henderson i Majom Delak, a nemamo ih vremena igrati ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra
Piše: Jelena Mihelčić
Otvaranje ZPC-a pruža nadu mladim generacijama koji razmatraju ples kao profesiju da je to doista moguće ovdje kod kuće, jer kroz ovaj prostor ne samo da će niknuti nove ideje i inicijative, nego će se dalje razviti postojeće inicijative koje su u rudimentarnim oblicima, na primjer plesna terapija, plesna filmska produkcija, plesno izdavaštvo i slično, jer će i potreba i znanje za plesom rasti te će postojati dublje razumijevanje plesa kao i bitnog dijela kulturnog krajolika ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sahar Azimi, koreograf
Piše: Iva Nerina Sibila
Kroz svoje predstave želim prvenstveno govoriti. Vjerujem da umjetnost ima vrlo važnu ulogu u društvu, a pozivate li ljude da vide vaš rad, morate im nešto i reći. Ne morate mijenjati svijet, ali morate nešto reći. Morate ponuditi i vrijednost za um. Čiste linije, boje ili dinamika čine da osjećamo, ali um je ono što nas vodi, naročito u današnje vrijeme. Ljudi žele proširiti svoju percepciju. Divim se tjelesnim mogućnostima plesača i dovodim ih do krajnjih granica ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nela Sisarić, plesna umjetnica
Piše: Jelena Mihelčić
Suvremena kazališna i plesna scena u Splitu nije u začetku, međutim s nedostatkom prostora za probe i izvedbe za drugačiji oblik izvedbenih umjetnosti, kao što je novo kazalište i suvremeni ples, šira ih publika u Splitu nema prilike dobro upoznati. Nakon dugog izbivanja iz Splita i povratka u rodni grad osmislila sam takvu vrst projekta s kojim bih nastavila surađivati s umjetnicima iz inozemstva poput Simone Bertozzi, Nicole Laudatia ili Barisa Mihcia ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Laura Arís, plesačica i koreografkinja
Ples nije samo čista koreografija ili pokret niti virtuoznost. Plesači, izvođači, redatelji odnosno umjetnici imaju odgovornost komunicirati. Komunikacija je temelj i razlog kazalištu. Naša je odgovornost stvoriti predstavu koja će dodirnuti gledatelje. Oni mogu uživati ili ne uživati, ali ne smije im biti svejedno kada izađu iz kazališta. Ne smijemo zaboraviti da su došli vidjeti rezultat našeg rada, naš produkt. Kazalište ne smije biti čin sebičnosti
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Irma Omerzo, plesačica i koreografkinja
Piše: Iva Nerina Sibila
Rad s interpretom nešto je najvrjednije i najvažnije unutar procesa nastanka predstave. Čini mi se da ako izvođači sami pronađu nešto njihovo, dakle kada je ta koreografija i osobna, u trenutku kada stanu pred publiku točno znaju o čemu govore, a to mi je izuzetno bitno. Budući da očekujem da izvođači ulože energiju i istupe za moj projekt, osjećam da im moram dati plesno oruđe kojim će znati precizno baratati na sceni
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Drobac, plesačica i koreografkinja
Piše: Maja Đurinović
Mislim da je uvijek izazov raditi sa različitim ljudima i međusobno se otkrivati tijekom procesa. Svi smo različiti, i radeći na Duhu (sklonom promjeni) trudila sam se svakome dati priliku pronaći ono nešto o sebi što bi možda želio izraziti. Jesam li uspjela ili nisam? Nadam se da jesam. U ovom ili nekom drugom kontekstu. Ali sigurna sam da su izvođači meni (svi zajedno, ali i pojedinačno) pružili jako puno, i da sam jako puno naučila o sebi tijekom tog procesa ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sanja Tropp Frühwald, koreografkinja i izvođačica
Piše: Iva Nerina Sibila
U razgovorima sa začetnikom Dana performansa Ivanom Mesekom, rodila se ta ambiciozna zamisao o uvođenju suvremenog plesa u tu manifestaciju. Taj moment segmentiranja festivala ili bolje rečeno kreiranje redovitih plesnih događanja u Varaždinu, smatram izrazito bitnim, jer na taj način dajemo suvremenom plesu i performansu u Varaždinu kontinuitet. Znači, ne zasićujemo publiku, još nenaviklu na ovu vrst umjetničkog izraza, nego joj se zavlačimo pod kožu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Valentina Lacmanović, plesna umjetnica
Piše: Maja Đurinović
Trans plesovima naučila sam najviše o sebi i svijetu, nakon svih knjiga i studija, samo kad sam se zatvorila u studio i odlučila pogledati u sebe i suočiti se sa nekim malim istinama, tek tad sam naučila, i još učim. Na kraju predstave Shedervish oslobodi se energetsko polje. Kad se završi performans znam da oko sebe imam energetsko polje, osjećam se sjajno, puno, osjetljivo, nakon tog plesa nema nikakvog umora, naprotiv. Osjećam da nema granice između mene i ostatka svijeta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Selma Banich, plesačica i koreografkinja
Piše: Iva Nerina Sibila
Selma Banich plesačica je izuzetne tehnike, muzikalnosti i brzine. Dodamo li tome i karizmatičnu scensku pojavu, lakoću kojom mijenja stilove te profesionalnost, od nje se očekivala međunarodna karijera plesačkog virtuoza u trupama po njezinom izboru. No, okrenula se plesačkom i civilnom aktivizmu, sa istomišljenicima poreknula EkS-scenu i OOUR, te kontinuirano kreira i izvodi neke od najradikalnijih plesnih izvedbi na našoj sceni ...pročitajte cijeli tekst...