Plesna scena.hr

Pristrani osvrt – ZA ples u Zadru

Dina Bušić i Sanja Petrovski: 70 godina Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar, Glazbena škola Blagoje Bersa, Zadar, 2017.

• 
  
  U obnovljenoj Koncertnoj dvorani Kneževe palače u Zadru, 15. veljače predstavljena je monografija 70 godina Glazbene škole 'Blagoje Bersa' autorica Dine Bušić i Sanje Petrovski. Zanimljivo je da je promocija ostvarena u prostoru koji je pripadao Školi i desetljećima disao glazbom i plesom da bi se početkom Domovinskog rata urezao u pamćenje kao stravična ruševina, razorena dvorana u kojoj plesačica, balerina u bijelom, u karakterističnoj pozi, mirno veže papučicu za nastup. Činjenica da joj je radni prostor u rasulu ne utječe na njezinu pažljivu pripremu jer očito ne kani odustati. I doista, u Zadru se tijekom rata nije prestalo plesati, a plesačica na fotografiji Željka Karavide, meni najdražoj iz u cjelini dojmljive serije Help Croatia! (Zadar, autumn 1991.), je Sanja Petrovski, koreografkinja i pedagoginja, višedesetljetna nastavnica Škole i autorica zadužena za dio monografije posvećene plesu, povijesni pregled Plesnog odjela Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar 1970. – 2016.
  
  Sanja Petrovski se već dulje vrijeme bavi istraživanjem povijesti plesa na području Dalmacije, te je kao suradnica Plesne scene.hr objavila više vrlo zanimljivih poglavlja na temu: Zadarska plesna scena (pogledajte ovdje i dalje), a ovom se prigodom, u impresivnom izdanju, naravno, fokusirala na povijest i kontekst Plesnog odsjeka koji je 1970. službeno zaživio unutar Glazbene škole Blagoje Bersa (Muzička škola u Zadru osnovana je 1946. a od 1965. nosi ime znamenitog hrvatskog skladatelja i glazbenog pedagoga) i značajnu i uspješnu aktivnost obrazovanja i formiranja plesnog kadra jedinstvenu u hrvatskim okvirima. Podsjećajući na povijesne korijene Plesnog odijela u Baletnom studiju Kuzme Beovića, autorica kronološki prati rad Odjela, dolazak i odlazak nastavnika, nastupe i natjecanja, uključivanje u radionice i međunarodne mreže, pažljivo dokumentirajući događaje, nastupe i osobe koje su u nekom trenutku obilježile njegov rad i utjecale na razvoj. Tekst je bogato potkrijepljen fotografijama i osvrtima, materijalima iz osobnih i školskog arhiva.
  
  Zadarski plesni odjel je pokrenut uz zalaganje i vanjsku podršku Vlaste Kaurić (tada voditeljice Škole za ritmiku i ples, danas Škole suvremenog plesa Ane Maletić, koja je kao suradnica Hrvatskog sabora kulture bila iznimno angažirana na širenju plesnog odgoja i obrazovanja) a prva nastavnica plesnih predmeta je bila Ana Tomić. Treba istaknuti da je Plesni odjel bio povezan i s Internacionalnom baletnom školom Ane Roje i Oskara Harmoša u Primoštenu te su se na taj način mladi pedagozi usavršavali i u baletnoj pedagogiji, što je na neki način onda bila specifičnost zadarske škole suvremenog plesa u odnosu na matičnu u Zagrebu. Nakon Ane Tomić, na Plesnom odjelu rade plesni pedagozi Sanja Petrovski, Nives Šimatović Predovan, Vlasta Marotti Hraščanec, Sanja Brebrić, Jasna Frankić Brkljačić, Darko Brkljačić i Lucija Mikas.
  
  Ne ulazeći u zabilježene detalje Škole kroz koju je prošlo oko tisuću i pol učenika, a koja je prije pet godina, uz veliko zalaganje Jasne Frankić Brkljačić, izborila i status srednje škole (iz koje je lani izašla prva generacija maturantica) podsjetimo tek na činjenicu da je zadarska Škola iznjedrila niz profesionalnih plesnih umjetnika – a zgodno ih je prepoznavati na fotografijama (dječjih) nastupa škole, koji čine nesumnjivi dio hrvatske i/ili međunarodne plesne scene, kao što su Deana Gobac, Iva Burčul, Stošija Zrinski, Petra Hrašćanec, Filipa Bavčević, Petra Radošević; Vinka Zekić je profesionalno bila vezana uz talijansku scenu (i koreografa Maura Astolfija), Ladu Petrovski Ternovšek nastojimo pratiti između Ljubljane i Zadra, a Anđela Herenda i Marin Lemić nakon plesnog studija u Rotterdamu odnosno Amsterdamu ostaju djelovati izvan granica pa ih hrvatska scena zapravo i ne poznaje.
  
  I na kraju, čestitamo Glazbenoj školi Blagoje Bersa jubilej (neka autorica glazbenog dijela monografije Dina Bušić ne zamjeri mojem pristranom, samo djelomičnom i plesu posvećenom prikazu ove lijepe monografije) i gradu Zadru na obnovi Kneževog dvora. Znamo da prostori imaju svoju memoriju, pa neka se i ljudi malo prisjete!
  
  © Maja Đurinović, PLESNA SCENA.hr, 7. ožujka 2017.

Piše:

Maja
Đurinović