Razvoj suvremenog plesa: Ana Maletić životopis multimedijalno je izdanje Hrvatskog instituta za pokret i ples koje je prvi put objedinilo crtice iz života Ane Maletić, njezin privatni život i profesionalni razvoj. Maja Đurinović, urednica i autorica monografije, već godinama nastoji otrgnuti zaboravu priču o Ani Maletić, čije su zasluge za razvoj suvremenog plesa u Hrvatskoj najvidljivije u osnivanju Škole i Studija za suvremeni ples u Zagrebu. Knjizi priloženi CD omogućuje pregled dobrog dijela inventara umjetničke ostavštine Ane Maletić, kao i izvorne koreografije te ulomke koje je dosad bilo gotovo nemoguće pronaći u digitalnom obliku.
Maja Đurinović, vrsna plesna kritičarka i publicistkinja, uspješno je obradila životni put Ane Maletić, od intimne ispovijedi njezine obitelji do profesionalnih plesnih uspjeha. S velikim divljenjem piše kako je Ana Maletić počela, gdje se školovala, koja putovanja i čiji utjecaji su formirali tu protagonisticu suvremenog plesa 20. stoljeća. Premda Ana Maletić nije bila jedina koja je tada pokušavala obogatiti plesnu kulturu, zasigurno je bila jedna od rijetkih koja od tog cilja nikada nije odustala te je svoje znanje širila i u pedagoškom i koreografsko-inovativnom smislu kasnije u vlastitoj školi.
Velika ljubav prema folkloru i diploma na Labanovom Koreografskom institutu u Berlinu bile su ishodišna točka, pa i temelj nadahnuća i promišljanja prakse suvremenog plesa. Zahvaljujući monografiji, čitamo ispovijesti iz prve ruke jer knjiga donosi i transkripte brojnih intervjua. Već 1932. Ana Maletić otvara Školu umjetničke tjelesne kulture po Labanovoj metodi u Zagrebu. Program je obuhvaćao zdravstvenu gimnastiku, nauk o harmoniji kretanja te, uz ostalo, improviziranje na glazbu i slobodne ritmove. Dugi niz godina bavila se plesom unutar zakonitosti kretanja, proučavanjem folklora i suvremenih ritmova. Nakon rata, nastavila je s radom i 1954. otvara Školu za umjetnički ples Ane Maletić. U drugoj polovici 20. stoljeća obrazlaže skicu programa koji je bio koncipiran na temeljima baleta, ali s motivima folklorne baštine. Neprestano je radila na podizanju umjetničko-kulturne razine unutar ansambla, te ovdje moram istaknuti i pohvaliti brojne stranice u monografiji posvećene upravo tome. Zastupljene su sve tehnike modernog umjetničkog plesa; od gimnastike, koreutike i ritmike do eukinetike te raznih metoda kompozicije i stvaranja koreografije.
Maja Đurinović uspjela je zadržati nepristranost u iznošenju polemike Ljevaković – Maletić. Naime, nakon putovanja i gostovanja sa Šiptarskom suitom 1953. godine, došlo je do raskola mišljenja unutar ansambla i polemizacije oko folklorne podloge u plesu, te implementiranju baletnih elemenata. Autorica je prenijela veći dio tekstova iz tog vremena koji su se mogli tumačiti različito – ovisno o osobnim naklonostima, ali to smatram vještim povlačenjem i inteligentnim rješenjem autorice da se i sam čitatelj pozabavi mišlju kamo pripada ansambl kojeg odbacuje nacionalno folklorno društvo kao i Hrvatsko narodno kazalište koje nije moglo rad temeljiti samo na klasičnom baletu. Zasigurno je to i bio motiv Ani Maletić da pronađe svoje mjesto pod suncem i osigura novim naraštajima prostor za razvoj suvremenog plesa. Neporecivo je da je i danas rad i iskustvo Ane Maletić nadahnuće i neprocjenjiva riznica znanja mnogim koreografima, plesnim kritičarima, utemeljiteljima suvremenih plesnih metoda, te nakraju i kazališnih umjetnika.
Monografiji možda možemo zamjeriti zanesenost i romansiranost u iznošenju podataka iz Aninog privatnog života te subjektivnu involviranost u krizu plesne kulture 20. stoljeća. No, niti u tome nema ništa neobično, s obzirom da su i djeca Ane Maletić sudjelovala u stvaranju monografije te podijelila s čitateljem sjećanja na majku. No, čak ni uz sentimentalnost koju je Ana Maletić budila u mnogim ljudima (pa tako i u autorici) svojom voljom, žarom i željom za postizanjem nečeg višeg na području suvremenog plesa, nikako ne možemo tvrditi da je zbog toga u knjizi zanemaren objektivan i iscrpan pregled njenih uspona i padova, ali na kraju ipak u najvećem broju dostignuća i uspjeha.
© Sanja Mocnaj, KULISA.eu, 25. veljače 2009.
KNJIGE
ČASOPISI
PORTRETI
SNIMKE I ONLINE